Na dan pogreba Ratka Mladića u Beogradu, Europska komisija se ogradila od ocjene da je ispraćaj osuđenog ratnog zločinca organiziran uz državne počasti, unatoč tome što su mu odali počast ministri srbijanske vlade, a uz lijes su stražarili vojnici.
Stav Europske komisije
Glasnogovornica Komisije Paula Pinho izjavila je da je prvotno bilo najavljeno kako će pogreb biti organiziran uz državne počasti, ali da se to, prema njihovoj ocjeni, na kraju nije dogodilo. Na inzistiranje novinara koji su ukazali na sudjelovanje državnih institucija, vojske, ministara i državne zastave u ceremoniji, Pinho je odgovorila da je na Srbiji da odluči kako će organizirati sprovod, dodavši da je Komisija svoj stav već jasno iznijela.
Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) ranije je istog dana objavila priopćenje u kojem se, bez izravnog spominjanja Srbije, osuđuje svako veličanje ratnih zločinaca. U priopćenju se navodi da su veličanje zločinaca, poricanje genocida i revizionizam u suprotnosti s temeljnim europskim vrijednostima te da nemaju mjesta ni u Europskoj uniji ni u zemljama kandidatkinjama, uz naglasak da su pomirenje i dobrosusjedski odnosi na zapadnom Balkanu ključni za zajedničku budućnost.
Na pitanje hoće li predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom najavljene rujansko-listopadske turneje po zapadnom Balkanu posjetiti i Srbiju, Pinho nije htjela ni potvrditi ni isključiti tu mogućnost, navodeći da se program posjeta tek priprema.
Ratko Mladić pokopan je u ponedjeljak u obiteljskoj grobnici na beogradskom groblju Topčider, uz crkveni obred i vojne počasti. Lijes, prekriven zastavama Srbije i Republike Srpske, bio je od jutra izložen u lokalnoj crkvi, gdje je oko podneva započeo obred koji je predvodio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Patrijarh je u propovijedi poručio da će Mladić ostati u sjećanju i molitvama velikog dijela srpskog naroda kao zapovjednik koji je u teškom razdoblju stajao na čelu vojske, a spomenuo je i žrtve rata za koje se, kako je rekao, valja moliti zajedno s pokojnikom.
Pogrebnoj povorci, dugoj više od dva kilometra, prema svjedočenjima medija prisustvovali su brojni sadašnji i bivši dužnosnici Srbije i Republike Srpske – među njima ministri pravosuđa, kulture, obrane i lokalne uprave, bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik te ruski veleposlanik u Beogradu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije prisustvovao, pravdajući se ranije najavljenim susretom s uzbekistanskim predsjednikom, dok je sprovodu nazočio njegov sin. Ceremoniju je uživo prenosila provladina televizija Informer.
Lijes su do groba, u kojem je ranije pokopana Mladićeva kći Ana, nosili pripadnici Vojske Srbije, nakon čega je uslijedio počasni vojni plotun. Jedan od Mladićevih suboraca u prigodnom je govoru ocijenio da zapovjednik “časno odlazi” onamo gdje mu neprijatelji više neće moći nauditi.
Mladićev sin Darko obratio se okupljenima riječima da je njegov otac oduvijek bio borac i pobjednik koji je spasio svoj narod, tvrdeći da su protiv njega vođeni “umjetni sudski procesi” kako bi se od heroja stvorila slika zločinca. Zahvalio je nazočnima na, kako je rekao, veličanstvenom ispraćaju.
Podijeljena srbijanska javnost
Mladićeva smrt dodatno je podijelila srbijansku oporbu. Dio desnog spektra sudjelovao je u crkvenom obredu i najavljivao odlazak na sprovod, dok su proeuropski i liberalni oporbeni krugovi ocijenili da su ukazane počasti sramotne.
Podsjetnik na presudu
Ratko Mladić, zapovjednik vojske bosanskih Srba tijekom rata 1992.–1995., pravomoćno je osuđen za genocid počinjen u Srebrenici u srpnju 1995., za progon i prisilno raseljavanje Bošnjaka i Hrvata diljem Bosne i Hercegovine, za snajpersko djelovanje i granatiranje civila tijekom opsade Sarajeva te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce kao odmazdu za NATO-ovo bombardiranje 1995. godine. Osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu, a preminuo je 27. kolovoza u zatvorskoj bolnici u Den Haagu, u 85. godini života.
