Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako hrvatska politika u BiH i Hrvatskoj neće dopustiti montirane sudske predmete protiv visokih hrvatskih časnika, izrazivši sumnju da u BiH postoje optužnice protiv generala.
“Obazrivo treba oko toga ima li uopće optužnica ili nema. Republika Hrvatska ima za to odgovornost u svome sustavu, ali i mi Hrvati u Bosni i Hercegovini. Zato se i borimo da smo u svim segmentima u vlasti da nitko više ne može pakirati optužnice našim zapovjednicima”, rekao je Čović u intervjuu za Radio televiziju Herceg Bosne iz Mostara.
Tijekom popodneva ministar pravosuđa Damir Habijan opovrgnuo je da su iz Bosne i Hercegovine upućene optužnice protiv generala Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane, nego zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći u istrazi pojedinih slučajeva ratnih zločina.
“Moramo se okrenuti sami sebi i donositi odluke”
Čelnik HDZ-a BiH naveo je kako je Domovinski rat za Hrvate bio svetinja, a napose uloga visokih časnika. “Nećemo nikome dopustiti 35 godina nakon Domovinskog rata da se igra s našim časnicima”, istaknuo je. Zauzeo se pritom za procesuiranje svih slučajeva ratnih zločina.
Komentirajući zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO saveza koja je održana u Daytonu, na kojoj se obilježilo i 30 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma za tu zemlju, Čović je kazao kako su upućene jasne poruke da međunarodna zajednica više neće intervenirati i donositi odluke u ime bosanskohercegovačkih političara, prenosi Hina.
“Evidentno, taj mehanizam je potrošen. Moramo se okrenuti sami sebi i donositi odluke. To podrazumijeva i poštovanje Ustava BiH te izmjenu Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata”, rekao je.
“Uvažit će se interesi područja na kojima žive Hrvati”
Dodao je kako je posebno zapaženu ulogu u Daytonu imao hrvatski premijer Andrej Plenković i izaslanstvo koje je uspjelo istaknuti ključne probleme u BiH, među kojima je i položaj Hrvata. Čović je potvrdio kako je u nekoliko navrata dobio jasna upozorenja da bi mogao dobiti sankcije SAD-a, no kaže da je odbio kalkulirati s interesima svoga naroda.
Naveo je pitanje Južne plinske interkonekcije i povezivanja s Republikom Hrvatskom na čijoj realizaciji snažno inzistira Washington. Ovim plinovodom BiH bi diverzificirala opskrbu prirodnim plinom spajanjem na terminal na Krku u odnosu na sadašnje stanje kada ruski plin dotječe Turskim tokom.
Pojasnio je kako će se posebni zakon usvojen u Federaciji BiH preglasavanjem Hrvata ipak korigirati kako bi se uvažili i interesi područja na kojima žive Hrvati u Bosni i Hercegovini.
