Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je kako je došlo vrijeme za konačno rješavanje “hrvatskog pitanja” u Bosni i Hercegovini, predstavljajući dokument pod nazivom „Deklaracija Domovinskog pokreta: Uspostava hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine“.
U Deklaraciji se ističe kako Hrvati u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda, moraju imati jednako pravo kao i Srbi da samostalno biraju svoje političke predstavnike.
„Kao što Srbi u BiH, kao konstitutivni narod, imaju pravo i mogućnost suvereno birati svoje nacionalne predstavnike, to pravo moraju imati i Hrvati. Mi ne tražimo ničiju milost, nego svoje suvereno pravo. Nikada više i ni pod kojim uvjetima ne smije postojati mogućnost da Hrvatima u BiH drugi narod bira predstavnike“, navodi se u Deklaraciji.
Ovaj dokument dolazi u trenutku kada se sve glasnije raspravlja o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i potrebi izmjena izbornog zakonodavstva. Domovinski pokret smatra da sadašnji sustav ne jamči legitimno političko predstavljanje hrvatskog naroda te kao rješenje predlaže uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice unutar Federacije BiH.
Politički analitičari ovaj potez tumače i kao poruku HDZ-u Hrvatske i premijeru Andreju Plenkoviću, čijom politikom prema Bosni i Hercegovini dio partnera u vladajućoj većini očito nije zadovoljan. Domovinski pokret smatra da se pitanje položaja Hrvata u BiH ne rješava dovoljno odlučno te traži konkretnije političke korake.
U Deklaraciji se također upozorava da bi odbijanje prijedloga o hrvatskoj izbornoj jedinici moglo dovesti do dodatnog zaoštravanja političkih odnosa. Iz Domovinskog pokreta poručuju kako će, u slučaju izostanka dogovora, otvoriti pitanje ponovne političke aktualizacije Herceg-Bosne, što bi moglo izazvati nove reakcije u BiH i regiji.
Prijedlog je već izazvao podijeljene reakcije. Dok ga dio hrvatskih političkih predstavnika vidi kao legitiman zahtjev za zaštitu ustavnih prava Hrvata, protivnici upozoravaju da bi takva rješenja mogla dodatno produbiti političke podjele i otežati reformske procese u Bosni i Hercegovini.
Ostaje za vidjeti hoće li inicijativa Domovinskog pokreta dobiti širu političku potporu ili će ostati još jedan u nizu prijedloga vezanih uz dugogodišnje prijepore oko izbornog sustava i položaja konstitutivnih naroda u BiH.
