Dom naroda Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine sutra će održati 22. žurnu sjednicu na kojoj će se razmatrati niz zakonskih prijedloga i odluka od značaja za obranu, policiju, pravosuđe, financije i međunarodnu suradnju.
Na dnevnom redu je Prijedlog izmjena Zakona o službi u Oružane snage Bosne i Hercegovine, koji će se razmatrati po skraćenom postupku, a kojim se predviđa povećanje dobne granice za profesionalnu vojnu službu s 40 na 45 godina, javlja Fena.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ranije je obrazložilo da se tim izmjenama želi ublažiti nedostatak kadra i omogućiti fleksibilnije upravljanje karijerama vojnika.
Važećim Zakonom propisano je da profesionalna vojna služba traje najdulje do 40. godine života, uz ispunjavanje psihofizičkih standarda i prema potrebama službe.
– U zemljama regije dobna granica za profesionalnu vojnu službu znatno je viša.
Tako u Sloveniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji profesionalni vojnici mogu biti u službi do navršene 45. godine, dok u Hrvatskoj mogu ostati u profesionalnoj službi i do 50. godine.
S obzirom na manjak vojnika u OSBiH, smatram da je nužno u što kraćem roku povećati dobnu granicu trajanja profesionalne vojne službe – naveo je predlagatelj Džemal Smajić, izaslanik u Domu naroda.
Izaslanici će razmatrati i izmjene Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji je ranije po hitnom postupku usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Predlagatelji su zastupnici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.
U obrazloženju je navedeno da važeći zakon ne prati realnu razinu odgovornosti, složenosti i tržišne vrijednosti poslova informatičkog osoblja sa srednjom i višom stručnom spremom.
Predloženim izmjenama, koje predviđaju povećanje odnosno dodatak na plaću od 30 do 50 posto, nastoji se ispraviti postojeća nepravda i spriječiti daljnji odlazak kadra iz institucija BiH.
Posebnu pozornost izaziva Prijedlog izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, koji se razmatra po hitnom postupku.
U proceduri su tri prijedloga – dva se odnose na produženje angažmana policijskih službenika nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu, dok treći predviđa promjene u sustavu ocjenjivanja.
Sindikati policijskih tijela upozorili su da prijedlozi nisu usuglašeni s njima, uključujući sindikate Granična policija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.
Na sjednici će se razmatrati i zahtjev Radiotelevizija Bosne i Hercegovine za rješavanje financijskih problema i dugovanja, u okviru šire rasprave o stabilnosti javnog servisa.
Na zahtjev izaslanika Želimir Nešković razmatrat će se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, kojim se jača energetski regulator i domaće zakonodavstvo usklađuje s EU standardima.
Cilj je uspostava uređenog veleprodajnog tržišta i burze električne energije te njezino povezivanje s regionalnim i tržištem EU.
Po zahtjevu Predstavničkog doma PSBiH razmatrat će se i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku.
Na sjednici će se naći i Prijedlog izmjena Zakona o Vijeće ministara BiH, kao i Prijedlog zakona o Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH te Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sud Bosne i Hercegovine.
Ova dva zakonska akta predložili su izaslanici Nikola Špirić, Dragan Čović i Kemal Ademović, a trebala bi biti razmatrana u prvom čitanju po skraćenom postupku. Predlagatelji ističu da su nacrti temeljeni na načelima transparentnosti rada VSTV-a, integriteta članova i nositelja pravosudnih funkcija te transparentnosti izbora nositelja pravosudnih funkcija.
Predloženim izmjenama broj članova VSTV-a povećao bi se s 15 na 20 – osam sudaca i osam tužitelja, po jedan odvjetnik iz entitetskih odvjetničkih komora, te po jedan član kojeg imenuju Zastupnički dom PSBiH i Vijeće ministara BiH.
Izaslanici će razmatrati i izmjene Zakona o Sudu BiH kojima se uređuje status sudaca Žalbenog odjela kao stalno imenovanih, radi jačanja pravne sigurnosti i usklađivanja s međunarodnim standardima.
Na dnevnom redu su i inicijativa izaslanika Kemala Ademovića, odluke o imenovanju članova parlamentarnih izaslanstava i skupina prijateljstva, kao i imenovanja u regulatorna i upravna tijela u područjima energetike, obrazovanja i javnog servisa.
Sjednica će završiti razmatranjem izvješća o pokušaju postizanja suglasnosti o zaključku izaslanika Šefik Džaferović i Safet Softić, te davanjem suglasnosti za ratifikaciju više međunarodnih sporazuma, uključujući financijske i razvojne projekte s Njemačkom, UN-om, programima EU-a, Europskom investicijskom bankom i Saudijskom Arabijom.
