Na dnevnom redu današnje izvanredne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH nalazi se samo jedna točka: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu „Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske“.
Zastupnički dom već je 8. travnja razmatrao ovaj prijedlog na izvanrednoj sjednici, gdje je dobio uvjerljivu podršku. Za zakon je glasovalo 79 zastupnika, dva su bila protiv, a jedan suzdržan, i to putem tajnog elektroničkog glasovanja.
Tijekom rasprave u Zastupničkom domu jedino je Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) najavila da neće podržati zakon. Kao ključni razlog naveli su sporne odredbe, posebno odustajanje od ranijeg koncepta prema kojem bi državna tvrtka BH Gas bila nositelj investicije. Umjesto toga, predviđeno je da tu ulogu preuzme privatna tvrtka bez značajnog iskustva u ovom sektoru.
S druge strane, veće političke stranke podržale su zakon, naglašavajući stratešku važnost projekta Južne plinske interkonekcije za energetsku sigurnost Federacije BiH, iako su pojedine izrazile određene rezerve i zatražile dodatna pojašnjenja.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić istaknuo je da planirana trasa plinovoda u Federaciji ostaje nepromijenjena, ali da novi zakon predviđa dodatne plinske ogranke, uključujući i novu rutu od Kladnja do Tuzle. Prema njegovim riječima, taj pravac predstavlja početak plinifikacije industrijskog dijela Federacije i približavanje plinske mreže Termoelektrani Tuzla.
Lakić je naglasio i da je u novi zakon prvi put uključen konkretan investitor – američka tvrtka. Podsjetio je da je prema ranijem zakonodavnom okviru BH Gas imao ulogu investitora i transportera, no projekt do danas nije realiziran, iako je njegova provedba hitno potrebna.
Također je upozorio da je Europska unija najavila prekid isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine, što dodatno naglašava potrebu za diversifikacijom izvora opskrbe.
Prema njegovim riječima, novi zakon temelji se na činjenici da su potencijalni partneri, kroz Pismo namjere, iskazali spremnost financirati izgradnju plinovoda. Zakon predviđa sklapanje ugovora između Vlade Federacije BiH i investitora, a Ministarstvo već radi na definiranju ključnih elemenata tog ugovora uz zaštitu interesa Federacije.
Lakić je također istaknuo da BH Gas ovim zakonom ne gubi svoju ulogu. Tvrtka ostaje operator postojećeg plinskog sustava te nastavlja razvoj projekata zapadnog i sjevernog plinskog pravca. Novi smjer prema Tuzli, kako je naglasio, zapravo označava početak šire sjeverne plinifikacije.
Prema tekstu zakona, investitor će realizirati projekt izgradnjom interkonekcijskog plinovoda na relaciji Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i na pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar. Predviđeni su i odvojci za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i dodatna trasa Kladanj – Tuzla.
Poznato je da će plin u Bosnu i Hercegovinu stizati s juga, iz pravca Republike Hrvatske, zbog čega je potrebno postići odgovarajući međudržavni sporazum, ali i definirati ugovor između Vlade Federacije BiH i investitora.
Vlada Federacije BiH je 14. siječnja usvojila informaciju resornog ministarstva kojom je preciziran investitor i naglašena potreba za pokretanjem projekta, dok je nacrt zakona utvrđen 25. ožujka.
Kao investitor u zakonu se navodi tvrtka AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. iz Sarajeva, koja je u potpunom vlasništvu američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC. Ova tvrtka je ranije dostavila Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta, čime je, prema navodima Vlade, potvrđen ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški važan energetski projekt.
Kako bi zakon stupio na snagu, potrebno je da ga u identičnom tekstu usvoje oba doma Parlamenta Federacije BiH. Nakon što je već dobio podršku Zastupničkog doma, konačna odluka očekuje se na današnjoj sjednici Doma naroda.
