Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovno je izazvao pažnju javnosti najavom da bi mogao pokrenuti pravni spor protiv Europske unije, tvrdeći kako je Bruxelles prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) podržavajući djelovanje Ureda visokog predstavnika (OHR).
Nakon višemjesečnih kritika upućenih OHR-u i visokom predstavniku Christian Schmidt, Dodik sada tvrdi da Europska unija „prešutno podržava Schmidtovu tiraniju” te da financiranjem OHR-a izravno krši načela demokracije i vladavine prava sadržana u SSP-u.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska mogla bi aktivirati mehanizam za rješavanje sporova predviđen Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije.
Što kaže pravni okvir?
Iako SSP doista predviđa mogućnost rješavanja sporova između potpisnica sporazuma, pravni stručnjaci ističu kako Republika Srpska nema kapacitet samostalno pokrenuti postupak protiv Europske unije.
Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je između države Bosnia and Herzegovina i European Union, što znači da entiteti nemaju status međunarodnopravnog subjekta u ovom procesu.
Da bi Bosna i Hercegovina službeno pokrenula bilo kakav spor prema Europskoj uniji, potrebna bi bila suglasnost državnih institucija, uključujući Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH, što je u trenutačnim političkim okolnostima teško očekivati.
Podrška OHR-u nije kršenje SSP-a
Dodikove tvrdnje da EU krši SSP podrškom OHR-u također nailaze na ozbiljna pravna i politička osporavanja.
Za Europsku uniju, kao i za članice Vijeća za provedbu mira (PIC), podrška OHR-u predstavlja dio međunarodne obveze očuvanja Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
U tom kontekstu, djelovanje OHR-a međunarodna zajednica ne tretira kao „tiraniju”, već kao mehanizam nadzora nad provedbom civilnog dijela Daytonskog sporazuma.
Politička poruka umjesto pravnog procesa
I sam Dodik je u nastavku svojih izjava ostavio prostor za političku interpretaciju cijelog slučaja.
„Ukoliko na to ne pristanu politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama, pitat ćemo srpski narod što misli o daljnjem pristupanju EU”, poručio je.
Analitičari smatraju kako ovakve izjave imaju prvenstveno politički karakter i služe nastavku retorike o navodnoj ugroženosti Republike Srpske, ali i pritisku u vezi s europskim putem Bosne i Hercegovine.
Najava pravnog spora protiv Europske unije tako se, barem za sada, više promatra kao politička poruka domaćoj javnosti nego kao realna pravna inicijativa s izgledima za uspjeh.
