Predsjedavajuća Borjana Krišto ponovo je za danas u 14 sati zakazala sjednicu Vijeća ministara BiH, na kojoj bi ponovo trebali biti razmatrani Prijedlog odluke o uspostavi Ureda glavnog pregovarača BiH s EU, Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Održavanje sjednica s ovim točkama u dva navrata do sada spriječili su ministri iz SNSD-a, piše Avaz.
Izborna godina
Sjednica Vijeća ministara zakazana je dan uoči samita EU – zapadni Balkan u Briselu. U četvrtak počinje dvodnevno zasjedanje Europskog vijeća do kojeg su vlasti BiH trebale usvojiti odluku o glavnom pregovaraču i nacrte zakona o VSTV-u i Sudu BiH, te tako ispuniti uvjete za početak pristupnih pregovora.
Neizvjesno je hoće li ministri iz SNSD-a u posljednjem trenutku promijeniti stav i ima li BiH uopće vremena da ispuni zahtjeve Brisela, ali se u slučaju propuštanja ove, s obzirom na to da je 2026. izborna godina, naredna šansa otvara tek u proljeće 2027. godine.
Viši analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić kaže da BiH i EU danas djeluju u potpuno izmijenjenom globalnom kontekstu, jer se transatlantski odnosi, u čijem je središtu odnos EU i SAD, nalaze pred ozbiljnim izazovom.
Ruske ambicije
– Njemački kancelar Friedrich Merz je prošle sedmice poručio da je takozvani „američki mir“ stvar prošlosti, odnosno da Evropa više ne može uzimati zdravo za gotovo američke sigurnosne garancije. Istovremeno, SAD su kroz Strategiju nacionalne sigurnosti jasno stavile do znanja da žele vidjeti bitno drugačiju Europu. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je u Berlinu istakao da Rusija bez direktne podrške Kine ne bi mogla održavati rat protiv Ukrajine, te nije isključio mogućnost širenja ruskih vojnih ambicija i na zemlje članice NATO-a – pojašnjava Ćerimagić.
Ćerimagić dodaje da je u takvim okolnostima došlo i do značajne promjene pristupa Europske komisije i država članica, koje politiku proširenja sve više vide kao jedan od ključnih instrumenata EU.
– Taj pristup se u slučaju BiH može jasno sažeti – pokažite političku volju i provedite ono što su uradile Ukrajina i Moldavija, a EU će učiniti sve da otkloni prepreke na putu naprijed – ističe Ćerimagić.
Globalne turbulencije
– Da li taj put vodi ka punopravnom članstvu, nitko danas ne može tvrditi, ali dosadašnji proces s Crnom Gorom pokazuje da je napredak moguć. Uvjet je jasan i ograničen, BiH treba uskladiti dio pravosudnog sistema s preporukama EU i imenovati glavnog pregovarača. Ako se ove duboke promjene u svijetu i unutar EU ne prepoznaju i ako se ne iskoristi ono što se BiH trenutno nudi, to može prerasti u dugoročnu štetu za državu. U vremenima ozbiljnih globalnih turbulencija, brod BiH treba vezati u što sigurnije luke, što EU i NATO i dalje jesu – ističe Ćerimagić.
