Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također državni blagdan u ponekim državama poput Hrvatske i Italije, slavi se danas 15. kolovoza kada vjernici diljem svijeta hodočaste u marijanska svetišta.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je blagdanom 1. studenog 1950. papa Pio Dvanaesti, a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju, katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U BiH je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana ovdašnje povijesti. Uzdajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti mnogobrojni katolici, a među Hrvatima nosi i “titulu” najvjernije odvjetnice Hrvata.
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.
Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.
U BiH se Velika Gospa proslavlja svečano u oko 150 župa, a osobito se slavi u Međugorju gdje dio katoličkog puka vjeruje u njena ukazanja, Širokom Brijegu gdje je u čast njoj podignuta i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije koja spada i u nacionalne spomenike naše zemlje, svetištu Kondžilo u Komušini, Rami…
Jedno od najmanjih ali i najstarijih marijanskih svetišta u BiH je ono u Olovu gdje se nalazi Svetište Gospe Olovske, malene crkvice koja je kroz proteklih petstotinjak godina prošla mnogobrojne teškoće, ali je danas primjer suživota katolika i muslimana gdje na blagdan Velike Gospe osim lokalnih mještana katolika i hodočasnika iz okolnih dijelova Bosne Veliku Gospu štuju i mjesni muslimani.
Uz Mariju Bistricu, kao veća svetišta u Hrvatskoj izdvajaju se svetišta u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu te u Voćinu. Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu uz Lurd i Altoting su i svetišta u portugalskoj Fatimi, Češtočovi (Poljska), Loretu (Italija), Guadalupeu (Meksiko)…
