Prema podacima dostupnima u izvješću Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove o stanju na tržištu nekretnina za 2022. godinu, vidljivo je kako prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta na razini Federacije BiH iznosi 2,69 KM/m2
S obzirom na sve veću važnost poljoprivrede u kontekstu brojnih globalnih izazova, poremećaja na tržištu hrane i repromaterijala, kao i poremećenih lanaca opskrbe, pitanje iskorištavanja do sada zapuštenih oranica aktualno je kao nikada u novijoj povijesti. No, prema svemu sudeći, cijene takvog zemljišta, kada govorimo o Federaciji BiH, nešto su skuplje u odnosu na prosjek u Europskoj uniji, piše Večernji list BiH.
Naime, prema podacima dostupnima u izvješću Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove o stanju na tržištu nekretnina za 2022. godinu, vidljivo je kako prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta na razini Federacije BiH iznosi 2,69 KM/m2.
Usporedba
To je, dakle, 26.900 maraka po hektaru, a što FBiH svrstava iznad prosjekla Europske unije kada govorimo o cijeni zemljišta za ovu namjernu. S druge strane, prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta po četvornom metru u Republici Srpskoj iznosila je, prema pisanju tamošnjih medija, 1 KM/m2.
Naime, prosjek Europske unije, a koji je nedavno objavio Eurostat, a prenijela agencija STA, bio je 10.578 eura, odnosno nešto više od 21 tisuću maraka. Prema istim informacijama, u susjednoj Republici Hrvatskoj stanje je zapravo i najbolje u cijeloj Europskoj uniji, odnosno među onim zemljama koje su prijavile podatke Eurostatu, pa je tako prosjek jednog hektara poljoprivrednog zemljišta u RH 3700 eura. Poljoprivredno zemljište je najskuplje na Malti, u prosjeku 233.230 eura po hektaru, a slijede Nizozemska, Luksemburg i Irska, dok je Slovenija na petom mjestu. Poljoprivredna zemlja je jeftina i u Latviji, Slovačkoj, Litvi, Mađarskoj i Estoniji. A kakvo je stanje kada govorimo o površinama poljoprivrednog zemljišta u BiH. Prema statističkim izvorima, u BiH je 2,2 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 1,6 milijuna ha obradivo zemljište, a 600 tisuća ha su pašnjaci (Agencija za statistiku BiH i zavodi za statistiku Republike Srpske i Federacije BiH, 2016.).
U poljoprivrednom smislu najvrjednijeg zemljišta (I. i II. bonitetna klasa) u BiH je malo (300 tisuća ha), vidljivo je u dokumentu Strateški plan ruralnog razvoja BiH. Da bi se ovaj izniman kapacitet stavio u većoj mjeri uz funkciju održivog dugoročnog razvoja, potrebno je i značajnije financiranje, a pritom će, osim domaćih sredstava iz proračuna na različitim razinama, kao i podrške EU-a kroz pojedine projekte, od ključnog značaja biti uspostavljanje mehanizma kojim bi se mogla koristiti sredstva IPARD-a.
IPARD struktura
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić ugostio je nedavno u sjedištu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Stašu Košarca i ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savu Minića, sa suradnicima. Upriličeni sastanak nastavak je kontinuiranog dijaloga u cilju usuglašavanja programa integriranja, aktivnosti na usklađivanju propisa BiH s europskim propisima te uspostave IPARD strukture.
Na sastanku je još jednom istaknuta nužnost uspostave IPARD strukture, a koja je preduvjet za povlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova EU-a, što bi donijelo veliku korist poljoprivrednim proizvođačima i prehrambenoj industriji u Bosni i Hercegovini.
– Primjetan je napor svih aktera ovoga sastanka da utvrdimo i usuglasimo radne materijale, mišljenja i načine budućeg djelovanja u cilju usuglašavanja zakonodavstva s propisima Europske unije. Time šaljemo jasnu poruku da građani ove zemlje, a u ovom slučaju prvenstveno poljoprivredni proizvođači, zaslužuju mjesto u Europskoj uniji – kazao je ministar Hrnjić. Ministri su najavili da će uskoro biti održan i susret s predstavnicima europskog izaslanstva u BiH na kojem očekuju evaluirati do sada postignute rezultate i izvršiti dodatna usuglašavanja po pitanju koja se odnose na poglavlja čija je tematika povezana s radom resornih ministarstava.
