Kolumnist i politički komentator Dragan Bursać ocijenio je za N1 kako se Sarajevo ponovno pokušava prikazati kao prostor nesigurnosti i straha, komentirajući izjave europarlamentarke Željana Zovko nakon incidenta u Širokom Brijegu.
Zovko je, nakon neugodnosti koje je doživjela na jednom događaju u Širokom Brijegu, izjavila kako se mora bojati i u Sarajevu i u Širokom Brijegu. Bursać smatra da je riječ o nastavku političkog narativa kojim se Sarajevo koristi kao simbol navodne hrvatske ugroženosti u Bosni i Hercegovini.
“Sarajevo se ponovno demonizira”
„U Sarajevu joj se, za početak, ne bi moglo dogoditi ono što joj se dogodilo u Širokom Brijegu“, rekao je Bursać.
Prema njegovim riječima, događaji u Širokom Brijegu imaju lokalni kontekst, ali problem vidi u načinu na koji je Zovko reagirala nakon incidenta.
„Ona se pojavljuje u ulozi inferiorne žrtve i promovira politiku hrvatske ugroženosti, gdje je Sarajevo ultimativni dokaz da su Hrvati ugroženi i da se osjećaju nesigurno“, kazao je Bursać.
Dodao je kako se na taj način Sarajevo ponovno stavlja u negativan politički okvir.
„Što rade u Sarajevu? Idu i pale katolike? To je potpuno ludilo“, poručio je.
Posebno je istaknuo kako zabrinjava činjenica da takve poruke dolaze od političarke koja djeluje na europskoj razini.
„Sarajevo je jedna od najotvorenijih sredina u ovom dijelu Europe, a ponovno se demonizira“, rekao je Bursać.
Kritizirao je i izostanak reakcije domaće javnosti i intelektualaca iz regije.
„Boli me izostanak reakcije, prije svega bosanskohercegovačkih, a zatim i intelektualaca iz okruženja, koji bi trebali stati ukraj grubim lažima i podmetanjima“, naveo je.
Treći entitet više nije marginalna tema
Bursać se osvrnuo i na sve češće spominjanje ideje trećeg entiteta u BiH, posebno nakon izjava kandidatkinje HDZ BiH za Predsjedništvo BiH Darijana Filipović, koja je poručila da bi treći entitet mogao biti odgovor na „nepravdu prema Hrvatima“.
Prema Bursaću, najveći problem nije sama izjava, nego normalizacija ideje koja je, kako tvrdi, protivna ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
„Najviše me brine potpuna normalizacija nečega što je antiustavno i antizakonito djelovanje“, rekao je.
Naglasio je kako se treći entitet više ne pojavljuje samo u krajnje desnim političkim krugovima.
„U posljednjih pola godine treći entitet nam se na dnevnoj razini provlači kroz vijesti, izvještaje i manifestacije desnog karaktera. To više nije samo tema krajnje desnice. To postaje mainstream“, upozorio je Bursać.
Dodao je kako se taj narativ uklapa u širi trend jačanja populizma i desnice u svijetu.
„U ovom trenutku, s populistima i desničarima od SAD-a do Europe, i s tom famoznom kršćanskom ugroženošću koja ne postoji, gurat će se ta priča“, smatra Bursać.
Prema njegovim riječima, postoji opasnost da se ideja trećeg entiteta jednog dana predstavi kao gotovo rješenje.
„To bi bilo pogubno za građansku Bosnu i Hercegovinu“, poručio je.
Gradiška, most i pitanje zakona
Komentirajući situaciju oko urušavanja starog mosta i otvaranja novog graničnog prijelaza u Gradiška, Bursać je rekao kako problem vidi u načinu na koji je cijeli proces proveden.
„To su rogobatne konstrukcije kojima se pokušava prikriti realnost, a to je da je na silu otvoren granični prijelaz“, kazao je.
Istaknuo je kako nije protiv modernih prijelaza ni infrastrukture, ali smatra da je način realizacije sporan.
„Treba nam više prijelaza, ali način na koji je otvoren novi i zatvoren stari prijelaz govori o jednoj vrsti provokacije“, rekao je.
Posebno je upozorio na pitanje poštivanja zakona i institucija Bosne i Hercegovine.
„Preglasavanje ljudi koji se bore za zakon države BiH gotovo do kraja obezvrjeđuje sustav funkcioniranja zakona, zakonitosti i ustava države“, smatra Bursać.
Dodikova poruka i oporba u RS-u
Osvrnuo se i na izjavu predsjednika Republike Srpske Milorad Dodik da je most u Gradiški „privremeno otvoren na sto godina“.
„To nije samo priča o mostovima. Povezivanje ljudi i protok robe jesu važni, ali nije to jedino bitno“, rekao je.
Dodao je kako je ključno pitanje tko će i kada podmiriti dug prema Federaciji BiH.
Govoreći o oporbi u Republici Srpskoj, Bursać smatra da nepostizanje dogovora o zajedničkim kandidatima ide izravno u korist SNSD-u.
„Ako se dogodi da svatko kandidira svoga kandidata, već sada možemo reći da će Dodik odnijeti apsolutnu pobjedu za dvije najvažnije funkcije“, upozorio je.
Proračun BiH i početak kampanje
Bursać je komentirao i usvajanje proračuna Bosne i Hercegovine u Vijeću ministara BiH, ocijenivši da su prethodna politička uvjetovanja bila dio predizbornog pozicioniranja.
„Nitko od njih nije bio spreman sam sebi i vlastitim službama zavrnuti financiranje“, rekao je.
Prema njegovim riječima, političke elite kroz proračun osiguravaju funkcioniranje vlastitih sustava, a aktualne političke tenzije vidi kao početak izborne kampanje koja će trajati do izbora.
„To su sredstva građana ove države. To nisu novci koji su pali s Marsa, nego novac poreznih obveznika“, zaključio je Bursać.
