Uvoz radne snage u Bosni i Hercegovini postaje već praksa. Broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju povećan je za 30 posto, što je, zapravo, posljedica odlaska domaće radne snage na tržište zapadne Europe.
Od 2013. godine do danas iz Bosne i Hercegovine je otišlo oko 660 tisuća ljudi. Nepravda, korupcija, nemogućnost zaposlenja – samo su neki od razloga, kaže Ervin Mešanović koji posreduje upravo pri zapošljavanju medicinskog kadra u Austriji. Nije mu jednostavno kada se svakodnevno, osobito oni mladi, raspituju kako napustiti zemlju.
“Svake godine minimum tisuću učenika izlazi i da budemo realni – zaposli se od njih stotinu do dvije, a šta je s ostalima?”, kaže Mešanović.
Koliko se odlazak kvalificirane radne snage održava na nas, najbolje znaju svi oni koji su u zadnje vrijeme pokušali angažirati molera, keramičara, električara ili vodoinstalatera.
Građevinski radnici, ugostitelji, kuhari. Pojedine djelatnosti se za posljedicu sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenog odobreno više od 3.000 radnih dozvola stranim državljanima.
“Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ga, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu je navedena i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naše kolege, stručni suradnici, to sve pregledaju. Ako je sve uredu, spakiraju se i šalje se Federalnom zavodu za zapošljavanje”, kazao je za BHRT Nedžad Veladžić, direktor Službe za zapošljavanje USK.
Dominik Raškaj, PR menadžer portala za zapošljavanje kaže da se poduzetnici trude da zadrže radnike.
“Nemaju mnogo prostora da daju veće plaće, jer nije bilo ni podrške od strane države po pitanju subvencije. Stoga su bili primorani da uvoze radnu snagu iz Bangladeša, Indije, Filipina… “.
