Stranke potpisnice sporazuma pristupit će implementaciji Sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana – navedena rečenica srž je i osnova potpisanog mostarskog sporazuma, a koji je otprilike u ovo vrijeme prije dvije godine nastao pod medijacijom Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, piše Večernji list BiH.
I dok je jedna strana potpisnica toga sporazuma – HDZ BiH – učinila sve u ove dvije godine da se sporazum realizira, a u Parlamentu BiH – jedinom zakonodavnom tijelu nadležnom za zakonske izmjene na državnoj razini, usvoje promjene Izbornoga zakona, druga strana – SDA, nije pokazala dovoljno razumijevanja i spremnosti.
Sastanci
Uslijedio je niz sastanaka koji je organiziran nakon potpisivanja sporazuma, a koji su za cilj imali operacionalizaciju ovoga, slobodno se može reći, povijesnog sporazuma hrvatske i bošnjačke strane u BiH, sporazuma čijom bi implementacijom došlo do toliko potrebne relaksacije međunacionalnih odnosa, stabilizacije političkih prilika, napose u Federaciji te usmjeravanja k svim onim obvezama koje i dalje stoje pred BiH na njezinu europskom putu. I kada se činilo da će do izmjena doći, na jednoj od posljednjih sesija, bošnjački su pregovarači potegnuli pitanje nadležnosti Doma naroda, pokušavši tako udariti na neke od temeljenih ustavnih postulata na kojima počiva Federacija, odnosno Bosna i Hercegovina u cjelini.
Osim što je time zaustavljen proces pregovora, dovedene su u pitanju i odluke Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine, koji je u svojoj presudi U-23/14 apelacijom Bože Ljubića jasno ukazao na alineju Preambule Ustava Bosne i Hercegovine, a iz koje slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je “podvukao” poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda.
Nadalje, upravo je jedna od najvažnijih sudskih institucija u državi – Ustavni sud, donijela odluku u kojoj su objasnili kako pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa, a čime je jasno istaknut značaj Doma naroda u ustavnom sustavu FBiH u svezu s načelom konstitutivnosti naroda.
Ustav BiH također je odredio i Predsjedništvo BiH kao instituciju za zastupanje konstitutivnih naroda, a sve navedeno trebalo je biti riješeno u jednom paketu izmjenama izbornoga zakonodavstva, a na čemu jedino iskreno Hrvati inzistiraju.
Konstitutivnost
Pregovori, radne grupe, znanstvene konferencije – Hrvati su u protekle dvije godine stavili na raspolaganje svoje znanje i energiju kako bi u dogovoru s Bošnjacima riješili sporna politička pitanja te time ispunili i ono što od BiH traži njezin Ustavni sud, ali i Europska unija. .
Naime, ne treba zaboraviti kako je Unija kroz Strateški kompas – dokument koji progovara o viziji razvoja EU-a, jasno poručila kako je za EU od posebnog interesa podržavati suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na temelju principa ravnopravnosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda, kako je zapisano u Ustavu BiH, kao i u reformskom procesu na njezinu europskom putu.
Ovim je prilično izravno Bruxelles dao do znanja kako prepoznaje načelo konstitutivnosti kao temeljno ustavno načelo Bosne i Hercegovine.
