Bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini Carl Bildt i Wolfgang Petritsch u autorskom su tekstu za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) komentirali stanje u Bosni i Hercegovini, ali i poslali poruku Europi.
“Ukinite visokog predstavnika”
U tekstu pod nazivom “Ukinite visokog predstavnika”, Bildt i Petritsch iznijeli su stav o tome zašto bi Ured visokog predstavnika (OHR) trebalo ukinuti, ali i kako bi to trebalo učiniti.
Na početku autorskog teksta bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini navode kako je ostavka Christiana Schmidta otvorila “puno više od pukog pitanja njegova nasljednika”, odnosno kako se Europa treba suočiti s “neugodnom geopolitičkom stvarnošću”.
“Trideset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u političkom međuprostoru. Ona je formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom. Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice ad hoc je institucija koja je u velikoj mjeri uspješno provela obnovu ratom razorene zemlje. Bez američko-europskog angažmana, u kojem su, uz Europsku uniju kao glavnog financijera, sudjelovali i Rusija, Japan te Kanada kroz Vijeće za provedbu mira, provedba Daytonskog sporazuma nakon 1995. godine teško bi bila moguća”, navode za FAZ.
Privremena institucija koja je ostala trajna
Bildt i Petritsch dalje pišu kako je OHR zamišljen kao privremena institucija, ali kako je postao trajna.
“Već dugo ova civilna institucija, koja je tijekom godina izgubila i utjecaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi jednako kao neprijateljska slika ili kao spasilački oslonac, oslobađajući ih time obveze koju demokratska društva imaju u vlastitoj odgovornosti pronalaziti održive političke kompromise”, tvrde u autorskom tekstu.
Zbog toga bi, kako navode, bilo pogrešno refleksno imenovati novog visokog predstavnika. Umjesto toga, međunarodna zajednica trebala bi se zapitati “potiče li takvim potezom doista stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju”.
“Dodatno, geopolitička situacija iz temelja se promijenila. Dok u državama Zapadnog Balkana dugotrajan put prema Bruxellesu gubi privlačnost, međunarodni konsenzus o budućnosti Bosne i Hercegovine odavno je narušen. Rusija godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika s posebnim ovlastima i odavno se pretvorila u regionalni remetilački čimbenik”, ističu u tekstu.
Međutim, kako dalje pišu bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini, sada je primjetna i promjena stava Sjedinjenih Američkih Država.
“Sada se, međutim, i u Washingtonu nazire izrazito transakcijski pristup Balkanu. Nedavni posjet poslovno vrlo aktivnog Trumpova sina glavnom gradu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska mora se promatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa. Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji, uz očito zanemarivanje europskih pravila i zakona. U takvim okolnostima nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojih prethodnika”, naveli su Bildt i Petritsch.
Europi potreban novi strateški pristup
Zbog toga je za njih, kako ističu, ključno pitanje koje reforme Bosnu i Hercegovinu približavaju Europskoj uniji, a ne tko je Schmidtov nasljednik.
“Jer nije spojivo da Bosna i Hercegovina i dalje, bez izgleda za puni suverenitet i vlastitu odgovornost, ostane pod produženim oblikom međunarodnog upravljanja, a istodobno treba kročiti putem prema Europskoj uniji. Na temelju temeljite analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Europi je zato potreban strateški novi početak u Bosni i Hercegovini”, navodi se.
Bildt i Petritsch smatraju kako taj novi početak treba biti utemeljen na dva elementa.
“S jedne strane na korekciji disfunkcionalnog sustava vlasti, a s druge na okončanju međunarodnog posebnog nadzora. Ova reformska agenda pritom mora biti usko povezana s postupnim približavanjem europskim strukturama. Ne radi se o radikalnom preuređenju daytonskog sustava, nego o realističnim prilagodbama: odavno su potrebne učinkovitije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade”, piše u tekstu.
Navode i kako se gašenje OHR-a mora usko vezati uz pristupanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
“Uvjeti koje Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevaju, poput pitanja državne imovine, mogli bi biti prebačeni u odgovarajuća poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se beskonačna rasprava o tome pripada li Bosna i Hercegovina uopće Europi konačno nedvosmisleno okončala”, istaknuli su.
Na kraju su se bivši visoki predstavnici u Bosni i Hercegovini osvrnuli i na to kako bi trebala izgledati budućnost Bosne i Hercegovine nakon OHR-a.
“Ugrađena u vjerodostojnu europsku perspektivu, država Bosna i Hercegovina tako bi postala dio dinamičnog političkog projekta. Bio bi to prijelaz s međunarodnog nadzora na europsku integraciju. Povlačenje Christiana Schmidta zato predstavlja dugo očekivanu priliku da se međunarodna politika prema Bosni i Hercegovini iz temelja promisli europski. Bosni i Hercegovini nije potrebna beskonačno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba jest vjerodostojna europska budućnost”, napisali su Carl Bildt i Wolfgang Petritsch za FAZ.
