Bosna i Hercegovina zakoračila je u 2026. godinu s nagomilanim izazovima koji bi sljedećih 12 mjeseci mogli biti presudni za njezin razvoj u demokratskim i europskim okvirima. Zemlja ulazi u izbornu godinu s neriješenom političkom krizom na državnoj razini i neispunjenim uvjetima na europskom putu. Iako je Europska komisija odobrila Reformsku agendu, ključni zakoni – poput onih o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću te Sudu BiH – i dalje čekaju na usvajanje, piše Dnevni list.
Analitičar Adnan Ćerimagić iz Europske inicijative za stabilnost smatra da će stvarni test za BiH u nadolazećem razdoblju biti upravo provedba odobrene Reformske agende. „Dosljedna provedba reformi donijet će konkretna poboljšanja u svakodnevnom životu građana i poslovnom okruženju te otvoriti put za korištenje predviđenih europskih sredstava“, smatra Ćerimagić.
Usvajanje Reformske agende signal je institucijama i političkim akterima da je, unatoč složenim okolnostima i odugovlačenju, kroz kombinaciju pozitivnih poticaja i restriktivnih mjera bilo moguće okupiti sve ključne aktere u BiH oko jednog zajedničkog i obvezujućeg dokumenta. To bi mogla biti osnova i za usvajanje preostalih „europskih zakona“, smatraju analitičari.
Interesi Washingtona
Na globalnoj razini BiH se u 2026. suočava s bitno izmijenjenim okolnostima. Aktualna američka Nacionalna sigurnosna strategija više ne daje prednost daljnjem širenju NATO-a, iako se BiH zakonski obvezala na taj proces. Vojni analitičar Hamza Višća naglašava da se Zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje tek marginalno.
„Mi u načelu nismo posebno obuhvaćeni tom strategijom jer je sve usmjereno na zapadnu hemisferu i američke gospodarske interese“, rekao je Višća za BH radio 1. Ipak ukazuje na važnu poruku dokumenta: Amerikanci možda nisu spremni intervenirati kao nekad, ali jesu spremni smirivati situacije i djelovati tamo gdje se može stvoriti ambijent za ozbiljna ulaganja – kao u slučaju Južne plinske interkonekcije.
Najveća bitka u 2026. vodit će se za integritet općih izbora zakazanih za listopad. Visoki predstavnik Christian Schmidt u svom posljednjem izvješću Vijeću sigurnosti UN-a bio je jasan: održavanje slobodnih i poštenih izbora bilo bi pod znakom pitanja bez izravne intervencije međunarodne zajednice.
Jedna od prepreka organizaciji izbora 2026. bio je rizik od potpunog proračunskog sloma države. Intervencijom OHR-a zaustavljeni su sudski procesi koji bi financijsku odgovornost entiteta prebacili na državne institucije, čime je osiguran novac potreban Središnjem izbornom povjerenstvu (CIK) za nabavu izborne tehnologije. Cilj je uvođenje elektroničkih sustava koji bi, prema međunarodnim standardima, smanjili prostor za krađu glasova i osigurali da rezultat odgovara volji građana, a ne brojačima na biračkim mjestima.
Vječiti “privremeni” proračun
Neriješeno pitanje državne imovine i stalno osporavanje institucija i dalje stvaraju atmosferu u kojoj je teško provesti ključne reforme. „S približavanjem općih izbora 2026. BiH mora prevladati politički zastoj. Potrebna je politička hrabrost i dijalog“, naglašava Schmidt.
Dok se uvode skeneri i biometrija, država se bori s kroničnom boljkom domaćeg sustava – neusvajanjem proračuna institucija. Umjesto razvojnog proračuna, BiH u 2026. ponovno ulazi u režim privremenog financiranja. To u praksi znači ograničeno djelovanje institucija, što je posebno opasno u godini u kojoj bi se trebala implementirati skupa izborna tehnologija.
Analitičari upozoravaju na paradoks u kojem oni koji donose zakone, prvi krše propisane rokove što se često opravdava „zaštitom nacionalnih interesa“, dok stvarni prioriteti građana i funkcionalnost države ostaju u drugom planu.
Dok se politički narativi vrte oko nacionalnih tema i ustavnih reformi – od hrvatskih zahtjeva za „legitimnim predstavljanjem“ do bošnjačkog inzistiranja na modelu građanske države – gospodarstvo se suočava s neumoljivom stvarnošću. Nedostatak domaćih radnika u 2026. doseže kritičnu točku. Prema pisanju portala Business Magazine, BiH za 2026. planira izdavanje ukupno 7.427 radnih dozvola za strance, što jasno oslikava produbljivanje demografske krize.
Zemlja (i dalje) izložena opasnostima
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, smatra da se sigurnost, europski put i regionalni odnosi ne mogu promatrati odvojeno. „Sigurnosni izazovi ostaju trajni, ali se odvijaju u bitno izmijenjenom međunarodnom kontekstu. Redefiniranje euroatlantskih odnosa i američke strategije prema Europi i Zapadnom Balkanu donosi dodatnu neizvjesnost“, kaže Bećirović za DW.
Iako nema naznaka klasične vojne prijetnje, hibridni oblici djelovanja – političke destabilizacije, dezinformacije i institucionalne blokade– ostaju ozbiljan rizik za BiH, smatra naš sugovornik. On upozorava da bi 2026. mogla dodatno narušiti kredibilitet BiH kao kandidata za članstvo u EU ako izostane stvarni politički kompromis, posebno imajući u vidu osjetljive regionalne odnose.
„Zapadni Balkan ulazi u razdoblje pojačanih tenzija, neriješenih pitanja i suprotstavljenih strateških interesa. Takva regionalna dinamika izravno se odražava na unutarnje prilike u BiH, posebno kroz političke narative koji utječu na domaće procese i dodatno slabe ionako krhke institucije“, kaže Bećirović.
U konačnici, ističe, 2026. za BiH neće biti presudna samo po jednom pitanju, već po sposobnosti države da istodobno upravlja sigurnosnim rizicima, očuva europsku perspektivu i razumno se pozicionira u regionalnom okruženju.
„U suprotnom prijeti daljnje političko i institucionalno zaostajanje u trenutku koji zahtijeva brze, promišljene i odgovorne odluke. Moguće je da će odgovore na neka od ovih pitanja ponuditi i predstojeći opći izbori u listopadu 2026.“, zaključuje Zijad Bećirović.
