Jedan od dijelova dogovora čelnika vladajućih stranaka u BiH je omogućiti smjenu aktualnog kompromitiranoga saziva Središnjeg izbornog povjerenstva i imenovati nove članove koji bi bili izabrani u skladu s natječajnom procedurom te bili mnogo manje politički pristrani nego što je to slučaj sa sadašnjim sedmeročlanim sazivom ove institucije.
Problem je mnogo veći što ovu instituciju, odnosno sadašnji saziv SIP-a, pod svaku cijenu nastoji u poziciji održati dio međunarodne uprave te joj dodatno proširiti ovlasti, što bi onda kompromitiralo i sam izborni proces, piše portal Večernjeg lista BiH.
Stranački ljudi
– Shvaćamo da su tehničke izmjene imperativne. Znamo da bi Schmidt to mogao nametnuti u nadolazećem razdoblju. Zagovaram tu opciju bez stranih intervencija i da sami ponudimo ta rješenja. Zanima nas SIP, takav kakav je, kojeg čine bivši savjetnici političkih stranaka, Komšićev savjetnik, PDP-ov, SDS-ov i još neka rješenja. Situacija u SIP-u stavlja u poziciju moći one koji su izgubili vlast. Ne slažem se da bi razgovori o jednoj temi trebali isključivati razgovore o drugoj temi – poručio je, među ostalim, Konaković govoreći nakon sastanka uglavnom vladajućih stranaka o eventualnoj mogućnosti promjene Ustava BiH.
Prema detaljima koji su procurili u javnost, a rezultat su promišljanja iz SDA te tek dijela SIP-a, zamišljeno je da tehničkim izmjenama Izbornog zakona bude obuhvaćena i presudna uloga te državne institucije pri izboru predsjednika i članova biračkih odbora. Naime, sadašnje sazive tih odbora, koji su također podobni jer ih biraju stranke, zamijenili bi neovisni, ali samo na papiru. Zapravo bi time pričuvna koalicija iz 2021. SDA/DF/SDS/PDP ugurala svoje podobne predsjednike i članove biračkih odbora. Prema projekcijama za sljedeće izbore, tako bi najviše mogli zakinuti “trojku”, koju podržava ta ista međunarodna zajednica, a onda SNSD te HDZ BiH. Ponajprije je takav pristup motiviran željom dijela međunarodnih administracija da sa scene skloni Milorada Dodika i njegov SNSD, a posredno, možda bi najveći gubitnik bio projekt dijela te iste međunarodne administracije koja je ohrabrila “trojku” da s političke scene skine SDA.
Čak i unatoč činjenici da je Sud BiH, uz “kontrolirane” suce, presudio u korist aktualnoga saziva SIP-a, ostaje činjenica da je čak pet članova ovoga tijela izabrano bez provedene natječajne procedure. S obzirom na značaj ove institucije, to je apsolutno neprihvatljiva činjenica na koju se slijepi prave strani diplomati. Kao i na činjenicu da čak pet članova ima debeli “dosje” u političkim strankama, kao i angažmane na pozicijama na koje se isključivo dolazilo stranačkim vezama.
Slučaj “Leutar”
Donedavni predsjedatelj SIP-a Suad Arnautović obnašao je brojne dužnosti, a jedno vrijeme bio je i predstojnik Ureda ministra unutarnjih poslova Federacije BiH. Na toj je poziciji bio dok je ministar bio Mehmed Žilić iz SDA te kada je počinjen atentat na hrvatskog doministra unutarnjih poslova Jozu Leutara, koji do danas nije razriješen. Arnautović je bio autor i jednoga propagandističkog pamfleta iz ožujka 2021. godine dok je bio član SIP-a.
Naslov toga ostvarenja može se pronaći na internetskoj stranici Heinrich-Böll-Stiftunga, a glasi: “Izborni zakon: Slalom kroz devet vrata”. Umjesto da šuti i ne komentira političke rasprave jer je njegov stav teško SDA/DF-ovskog narativa, pokazujući tešku pristranost, Arnautović negira presudu Ustavnoga suda BiH stavljajući pod navodnike “legitimno političko predstavljanje”. Nestvarno je da Arnautović, koji ima potporu međunarodne zajednice za angažiranje u SIP-u, ide u toj analizi toliko daleko da plaši Bošnjake kako je cilj HDZ-a reinkarnirati Herceg Bosnu.
“Na taj način, uz ‘legitimne predstavnike’, otvorio bi se put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u pravcu zaokruživanja teritorija BiH sada nastanjenog većinski stanovništvom katoličke vjeroispovijesti, odnosno reinkarnacije ‘ugašene’ tzv. Herceg Bosne, njezine potpune teritorijalne i političke autonomije i njezinom, kad-tad, prisajedinjenu RH”, piše Arnautović. Skandalozno da takva osoba sada odlučuje o izbornom procesu.
