Plan američkog predsjednika Joea Bidena za proširenje isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Europu kako bi smanjio ovisnost regije o ruskom gorivu potkopava klimatske ciljeve njegove administracije poticanjem veće proizvodnje plina i povećanjem emisija CO2, smatraju klimatski stručnjaci. Ovaj problem odražava škakljivu ravnotežu koju Bijela kuća mora uspostaviti između pitanja globalne energetske sigurnosti i dugoročnih težnji da uvede široku tranziciju od fosilnih goriva kako bi se izbjegle najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Biden je prošlog mjeseca obećao povećati isporuke LNG-ja u Europsku uniju na 50 milijardi kubnih metara godišnje do 2030. – više nego dvostruko od količine poslane iz Sjedinjenih Država 2021. Rusija opskrbljuje oko 40 posto potreba EU-a za plinom, a zapadni blok je zabrinut da će Moskva to iskoristiti kao političku polugu.
Bidenovi potezi signal su za rast američke industrije koja je već postala jedna od najvećih svjetskih izvoznika LNG-ja zahvaljujući naprednim tehnikama bušenja i plodnim poljima prirodnog plina u državama poput Teksasa i Pensilvanije. Iako plin gori čišće od nafte ili ugljena, on i dalje predstavlja klimatsku prijetnju zbog svoje sklonosti istjecanju iz cijevi i druge infrastrukture te što njegovom preobrazbom u tekuće stanje nastaje metan. Metan je mnogo štetniji od ugljičnog dioksida kao staklenički plin.
Proizvodnjom LNG-ja proizvodi se više metana nego njegovim korištenjem u plinovitom stanju jer zahtijeva duži i složeniji opskrbni lanac. Pretvaranje plina u tekućinu također dovodi do veće emisije ugljika tijekom njegova ukapljivanja, transporta i ponovnog vraćanja u plinovito stanje./nacional.hr/
