UEFA je napravila važan korak prema ujednačavanju kriterija za korištenje VAR-a. Europska nogometna federacija pokrenula je “Clear Line”, vodič koji prvi put na jednom mjestu detaljno objašnjava kada i na koji način videoasistent treba intervenirati tijekom utakmice.
Šef UEFA-INIH sudaca Roberto Rosetti ocijenio je nakon sastanka s vodećim ljudima najvećih liga da pojedine provjere video tehnologijom “nemaju veze s nogometom”.
– Najčešće pitanje koje dobivamo jest kada VAR treba intervenirati. Upravo je to najveći problem. Na temelju osam godina iskustva, različitih VAR situacija i više od 100 jasnih incidenata napravili smo “Clear Line”. To je dokument koji objašnjava kada i kako VAR treba intervenirati, kako bi svi imali jasnu referentnu točku, objasnio je i nastavio:
– Želimo izbjeći seciranje mikroskopskih situacija. Kontekst je iznimno važan. Ovo je nogomet, a ne PlayStation, moramo biti jako, jako oprezni. Sudac je tu da sudi utakmicu. Za nogomet je važno da se reagira samo na čiste situacije i na jasne pogreške, upozorio je.
Rosetti je naglasio da ga posebno zabrinjava trajanje VAR provjera, jer dugotrajni pregledi snimki s mnogo ponavljanja su sve manje prihvatljivi navijačima, a smatra da svaka provjera dulja od 90 sekundi riskira “gubitak vjerodostojnosti”.
Volimo suce s karakterom
Zato je dogovoren novi zajednički protokol. Kada sudac priđe ekranu, prvo će mu se prikazati zamrznuta slika trenutka kontakta. Nakon toga vidjet će snimku usporenu na pola brzine i za kraj snimku u stvarnoj brzini, kako bi mogao procijeniti intenzitet starta. Sve više od toga je previše, a odluka, ako je to potrebno, očito nije “očita pogreška”. Rosetti objašnjava:
– Volimo suce s karakterom koji donose odluke na terenu, a VAR bi se trebao uključivati samo kod jasnih i očitih pogrešaka, rekao je šef UEFA-inih sudaca.
Projekt je nastao nakon osam godina iskustva s VAR-om, analize brojnih situacija i više od stotinu incidenata koje je UEFA označila kao jasne primjere za različite scenarije. Cilj je jednostavan – smanjiti različita tumačenja i uspostaviti zajednički kriterij koji će razumjeti svi uključeni u nogomet.
UEFA pritom naglašava da “Clear Line” nije zamišljen kao interni priručnik za suce. Ideja je da platforma bude dostupna cijeloj nogometnoj zajednici, od klubova i igrača do trenera, navijača i novinara.
Carlos Velasco Carballo, jedan od UEFA-inih vodećih ljudi za sudačka pitanja, objasnio je da bi “Clear Line” trebao postati mjesto na kojem će se nakon utakmica moći provjeriti sporne situacije i usporediti ih s ranijim primjerima.
– Ovo nije stranica namijenjena sucima niti sudačkim organizacijama. Napravljena je kako bi svima objasnila naše smjernice. Želimo da nakon utakmice Lige prvaka ljudi mogu doći na stranicu, pronaći određenu situaciju i usporediti je s primjerima iz naše baze, poručio je Velasco Carballo.
UEFA je pritom namjerno izbjegavala isključivo stručni sudački jezik. Dio objašnjenja napisan je jednostavnijim i svakodnevnim izrazima kako bi sadržaj bio razumljiv i onima koji nisu profesionalni suci.
U izradi smjernica sudjelovali su stručnjaci iz Španjolske, Francuske, Njemačke, Italije i Engleske, među kojima su bili David Fernández Borbalán, Anthony Gauthier, Knut Kircher, Domenico Messina i Howard Webb.
Povratak osnovnoj ideji VAR-a
UEFA će se od ove sezone strogo držati principa definiranih u “Clear Lineu”. To bi u praksi trebalo značiti manje VAR intervencija i veći fokus na očite, velike pogreške, umjesto na situacije koje zahtijevaju mikroskopsko analiziranje svakog detalja.
Upravo je to bila izvorna ideja videoasistenta kada je VAR uveden u nogomet – ispraviti velike i očite pogreške, a ne pretvoriti svaku spornu odluku u višeminutnu analizu.
UEFA se sada želi vratiti tom konceptu. VAR bi trebao biti korektiv, a ne drugi sudac koji preuzima kontrolu nad utakmicom. Konačnu odgovornost ponovno bi trebao imati sudac na terenu, dok bi videoasistent intervenirao samo kada postoji dovoljno ozbiljan razlog za to.
Ako “Clear Line” zaživi kako UEFA planira, trebalo bi to donijeti manje kaosa oko VAR-a, više dosljednosti u ključnim odlukama i jasnije razumijevanje zašto je u jednoj situaciji intervencija potrebna, a u drugoj nije, piše HRT.
