Nekoć smatrana nišnom destinacijom za avanturiste i ljubitelje krstarenja, Norveška je sada postala traženo ljetno odredište. Porast takozvanih coolcations više nije samo tema među medijima i influencerima iz svijeta putovanja.
Kako toplinski valovi svakog ljeta sve jače pogađaju južnu Europu, podaci pokazuju da sve više putnika kreće na sjever, u zemlje poput Norveške, tražeći hladniji i mirniji odmor.
Nekoć smatrana nišnom destinacijom za avanturiste i ljubitelje krstarenja, Norveška je sada postala traženo ljetno odredište. Porast takozvanih coolcations više nije samo tema među medijima i influencerima iz svijeta putovanja.
Najnoviji podaci pokazuju da je taj trend stvaran, mjerljiv i da neprestano dobiva na zamahu.
Coolcations su odmori u hladnijim krajevima, za razliku od tipičnog ljeta prepunog sunca.
U Europi, taj trend označava udaljavanje od tradicionalnih mediteranskih ljetovališta i okretanje Skandinaviji.
Podaci potvrđuju: Coolcations je stvaran trend
U usporedbi s prošlom godinom, broj rezervacija letova iz Francuske porastao je za 22 posto. Grad Stavanger zabilježio je povećanje od 38% dolazaka iz Španjolske, Italije i Francuske.
Južni grad Kristiansand bilježi skok od 52%, što upućuje na širu promjenu u načinu na koji Europljani planiraju svoje ljetne odmore.
“Za mnoge, hladna klima Skandinavije više nije njezin nedostatak“, rekao je Tomas Tesen, glavni analitičar u SAS-u, za norveške novine VG. “Zapravo, postala je ključni razlog za rezervaciju putovanja.“
Ovu promjenu ne primjećuju samo aviokompanije.
Nedavno izvješće Europske komisije za turizam (ETC) otkrilo je da 28 posto europskih putnika sada aktivno traži destinacije s hladnijom klimom kako bi izbjegli ekstremne vrućine tijekom ljeta.
Ova je promjena posebno izražena među putnicima iz zemalja koje su bile najteže pogođene toplinskim valovima 2023. i 2024. godine, uključujući Španjolsku, Italiju i Grčku.
Podaci pokazuju da je 2024. bila najtoplija godina u povijesti Europe, s rekordnim temperaturama u središnjem, istočnom i jugoistočnom dijelu kontinenta.
Jake oluje i poplave bile su raširene, a odnijele su najmanje 335 života.
Privlačnost coolcation odmora
Izraz coolcation nastao je spajanjem riječi cool (svježe, hladno) i vacation (odmor). U širu uporabu u medijima posvećenima putovanjima ušao je oko 2023. godine. Međutim, pravi uzlet tog koncepta dogodio se 2024.
Interes za povezane pojmove porastao je za čak 300 posto u odnosu na prethodnu godinu. Globalna turistička mreža Virtuoso zabilježila je porast od 44 posto u rezervacijama za destinacije s hladnijom klimom, poput Norveške, Islanda i Kanade.
Privlačnost Norveške ne leži samo u ugodnijim temperaturama, nego i u onome što nudi kao potpuna suprotnost jugu Europe: planinarenje po ledenjacima umjesto tuluma na plaži, planinske kolibe umjesto ogromnih resorta, čisti, tihi fjordovi umjesto prenapučenih obala.
Zahvaljujući velikom broju sati dnevnog svjetla i sve većem broju održivih turističkih opcija, Norveška ispunjava više kriterija za putnike koji razmišljaju o klimatskim promjenama i traže smisleniji odmor.
Hoće li trend coolcationa dovesti do prekomjernog turizma?
Turistički operateri i avioprijevoznici već prilagođavaju svoju ponudu. Norwegian Air je među nekoliko aviokompanija koje uvode nove letove prema gradu Tromsøu.
Manji gradovi poput Ålesunda, Bodøa i Kristiansanda bilježe porast dolazaka kako kopnenih turista, tako i putnika s kruzera.
Očekuje se da će taj trend potrajati i nakon ljeta 2025. „Očekujemo da će se nastaviti. Klima postaje ključni čimbenik pri odabiru destinacije“, izjavio je Tomas Tesen.
Ipak, nisu svi u Norveškoj zadovoljni tim razvojem događaja.
Povećan je broj pritužbi na masovni turizam, što je dovelo do planiranog uvođenja turističke pristojbe od 3 %.
Ipak, problemi Norveške razlikuju se od onih s kojima se suočavaju velike europske turističke destinacije poput Amsterdama ili Barcelone. Najveći izazov predstavlja pritisak na prirodu.
Popularne pješačke staze i udaljena sela uz fjordove suočavaju se s brojem posjetitelja koji daleko premašuje njihove kapacitete za održivo upravljanje.
U mjestima poput Lofotena i Geirangera, mještani izražavaju zabrinutost zbog prometnih gužvi, problema s otpadom, pristupa hitnim službama i utjecaja kruzerskog turizma na okoliš.
To ne znači da ni urbana područja nisu pogođena. Porast broja letova za Tromsø doveo je do povećanja turističkih dolazaka za 15 posto između 2023. i 2024. godine, a očekuje se da će taj broj i dalje rasti u 2025.
Discussion about this post