U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada, BiH i Hrvatska će ponovno preći na zimsko računanje vremena. Točno u 3:00 sata ujutro, kazaljke na satu pomaknut će se jedan sat unatrag, što znači da ćemo dobiti dodatni sat sna. Ovim pomicanjem vraćamo se na standardno srednjoeuropsko vrijeme (CET), a ovaj će se prijelaz dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put kad smo pomicali sat na isti datum bio je 2014. godine.
Pomicanje sata nije novost i ima dugu povijest koja datira još iz Prvog svjetskog rata. Tada su ga uvele Njemačka i Austro-Ugarska, čiji su dio tada bile i Hrvatska i BiH, s ciljem uštede energije. Ova praksa je u bivšoj Jugoslaviji više puta ukidana i ponovno uvodena, da bi se 1983. godine ustalila. Nakon usklađivanja propisa unutar Europske unije 1996., sve članice Unije, pa tako i Hrvatska, počele su prelaziti na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a vraćati se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu.
Iako je praksa pomicanja sata postala dio tradicije, njezino ukidanje postalo je tema debate. Posebno nakon što je 2018. godine Europska komisija provela javnu anketu u kojoj je sudjelovalo 4,6 milijuna građana EU. Rezultati su bili jasni: 84% ispitanika izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata. Europski parlament je 2019. godine izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, s planom da posljednja promjena bude 2021. godine. Međutim, proces je zapao u zastoj jer države članice nisu mogle postići konsenzus o tome hoće li se trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme.
Dok su neke zemlje, poput Francuske i Poljske, bile sklone trajnom ljetnom vremenu, druge, kao što su Finska i Nizozemska, preferirale su trajno zimsko vrijeme. Hrvatska je tada bila naklonjena zadržavanju ljetnog vremena. Zbog nedostatka dogovora, kao i globalnih kriza poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata bila je odgođena.
Zanimljivo je da mnoge države diljem svijeta već odavno ne prakticiraju pomicanje sata. Rusija je 2014. godine trajno prešla na zimsko vrijeme, a Turska je 2016. godine odlučila ostati na trajnom ljetnom vremenu. Slične odluke donijele su i mnoge zemlje izvan Europe, poput Kine, Indije, Brazila, Meksika, Argentine, Urugvaja, pa čak i Irana, Jordana, Sirije i Azerbejdžana.
Discussion about this post