Svi poznajemo nekoga tko uvijek izaziva obiteljske probleme, uvijek govori krive stvari u javnosti i nikada ne pokazuje poštovanje prema nikome ili ničemu. Uvijek mora imati zadnju riječ u raspravi ili neslaganju, čak i ako je to besmisleno, što ih obično dovede u neku vrstu nevolje, piše portal Roditelj.hr.
Za neke je takvo ponašanje bilo divno kad su bili mlađi kao znak snažne osobnosti u razvoju, ali sada, kao odrasloj osobi, to je jednostavno zabrinjavajuće. Ta osoba bi vrlo lako mogla biti dio vaše obitelji. Postoji velika vjerojatno da je ta osoba netko od vaše braće i sestara, a najvjerojatnije nije vaš najstariji brat ili sestra, navodi Your Tango.
Studija koju je proveo Massachusetts Institute of Technology – MIT otkrila je da drugorođena djeca, posebno drugorođeni sinovi, najvjerojatnije uzrokuju dramu i probleme.
Ekonomist Joseph Doyle anketirao je tisuće obitelji na Floridi i u Danskoj te otkrio da drugorođena djeca nisu samo najteža vlastitoj obitelji, već i društvu. Uzimajući u obzir faktore kao što je zdravlje pri rođenju i kvaliteta škola odabranih za djecu, studija koju je proveo Doyle otkrila je da su unatoč velikim razlikama u okruženjima, drugorođeni sinovi imali 20-40 posto veću vjerojatnost da će imati probleme u ponašanju u školi i da će morati biti disciplinirani te da će na kraju završiti u kaznenopravnom sustavu.
Možda to objašnjava opsesiju zločestim dečkima u knjigama koje smo voljeli u osnovnoj i srednjoj školi gdje je postojao zlatni stariji brat i buntovni mlađi brat kojem su svi podilazili.
Zašto drugorođena djeca obično izazivaju dramu?
Nedostatak pažnje koju im roditelji posvećuju. Studija je pokazala da je roditeljsko ulaganje vremena veće za prvorođenu djecu u dobi od 2 do 4 godine te sugerirala da dolazak drugorođenog djeteta produžuje roditeljska ulaganja u ranom djetinjstvu za prvorođenu djecu.
Možda bi svijet bio bolje mjesto kad bismo svoj drugorođenoj djeci dali jedan dugi zagrljaj. Postoji i teorija austrijskog liječnika Alfreda Adlera koja opisuje osobine ličnosti najstarijeg, srednje i najmlađe djece.
Prema Adleru, srednje dijete najvjerojatnije će imati problema s prilagođavanjem jer je uklješteno između pretjerano ambicioznog prvorođenog djeteta i razmaženog najmlađeg djeteta. Druga studija je otkrila da su srednja djeca sklonija problematičnom ponašanju.
Prema studiji iz 2013. godine objavljenoj u časopisu Personality and Social Psychology Bulletin, srednja djeca su imala 33% veću vjerojatnost će se upustiti u problematično ponašanje u odnosu na prvorođenu djecu, a najmlađa djeca imala su 20% veću vjerojatnost da će se upustiti u problematično ponašanje od prvođenaca.
Discussion about this post