Kada ljudi prolaze kroz proces mršavljenja i gube nagomilane masne zalihe, rijetko tko zapravo zna kamo ta masa uistinu nestaje. Spomenuti proces razgradnje nakupljenih masti započinje u trenutku kada ljudskom tijelu zatreba znatno više energije nego što je unosi hranom. Organizam se tada mora osloniti na vlastite rezerve kako bi uspješno nadoknadio iznenadni manjak i održao funkciju.
Tijekom redovne probave unesene namirnice se razgrađuju na masne kiseline i brojne druge korisne dijelove koje organizam iskoristi. Ljudsko tijelo ih primarno koristi kao vrijedan izvor energije te za različite složene procese poput izgradnje staničnih membrana. Suvišna energija koja nam nije odmah potrebna obično se pohranjuje u obliku triglicerida unutar šireg masnog tkiva.
Samo masno tkivo se u organizmu najčešće razlikuje s obzirom na to na kojem se točno dijelu nalazi. Potkožna masnoća smještena je neposredno ispod površine kože, dok se opasna visceralna mast nakuplja dublje. Kada potrošnja energije nadvlada unos, hormonski signali potiču razgradnju triglicerida pohranjenih u stanicama kroz metabolički proces poznat kao lipoliza.
Nakon što se trigliceridi uspješno razgrade, oslobođene masne kiseline mogu slobodno poslužiti kao prijeko potreban izvor energije. Unutar stanica one prolaze kroz niz složenih kemijskih procesa čijom potpunom oksidacijom nastaju ugljični dioksid i voda. Upravo se u ovoj važnoj fazi krije konačni odgovor na pitanje kamo zapravo odlazi mast.
Suprotno uvriježenom mišljenju mnogih ljudi, izgubljena masnoća se najvećim dijelom ne izlučuje znojenjem niti se magično pretvara u energiju. Prema preciznim izračunima stručnjaka Rubena Meermana i Andrewa J. Browna sa Sveučilišta New South Wales, oko 84 posto mase napušta tijelo izdisajem. Preostalih 16 posto mase pretvara se u vodu koja se izlučuje mokraćom, znojem i drugim tekućinama.
Sve to jasno pokazuje kako naša pluća zapravo imaju apsolutno ključnu ulogu u izbacivanju krajnjih produkata razgradnje masnih naslaga. Kroz redovitu tjelesnu aktivnost znatno se povećava potreba čitavog organizma za energijom uslijed pojačanog napora. Ako tijelo ne dobiva dovoljno goriva iz hrane, ono će posegnuti za svojim dubokim zalihama masti.
Ipak, to nikako ne znači da ćemo uspješno smršavjeti samo zato što naglo počnemo brže ili dublje disati. Iako je disanje glavni put izlaza, ubrzano disanje samo po sebi ne može potaknuti topljenje masnog tkiva. Za bilo kakvo smanjenje zaliha nužan je energetski deficit u kojem tijelo troši više nego što unosi.
Ovakvo stanje ovisi o kombinaciji pravilne prehrane, redovite tjelovježbe i ukupne dnevne potrošnje energije svakog pojedinca. Svi ovi faktori zajedno čine jedini siguran put prema uspješnom i zdravom gubitku suvišnih kilograma. Razumijevanje ovih bioloških procesa pomaže u izbjegavanju zabluda i donošenju pametnih odluka o vlastitom zdravlju.
