U 11. stoljeću Crkva uvodi običaj pepeljenja upravo na Čistu srijedu. Pepeo je snažan simbol poniznosti i pokore. Rimski misal propisuje da se pepeo dobiva spaljivanjem palminih ili maslinovih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice. U nekim zemljama pepeo se miješa s blagoslovljenom vodom ili čak s malo krizmenog ulja i tamjana.
Korizma ove godine počinje danas, 18. veljače, Čistom srijedom ili Pepelnicom, koja označava ulazak u snažno duhovno vrijeme obraćenja i priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan, koji ove godine katolici diljem svijeta proslavljaju 5. travnja. Taj dan otvara 40 dana pokore i jedno je od najznačajnijih liturgijskih razdoblja u Katoličkoj crkvi.
Danas, na Čistu srijedu, papa Lav XIV. predvodit će pokorničku procesiju od crkve sv. Anselma, nakon koje će uslijediti sveta misa s blagoslovom i pepeljenjem u bazilici sv. Sabine na Aventinu, jednoj od sedam rimskih brežuljaka. Bit će to prva korizma i Veliki tjedan pape Lava XIV. kao Rimskog biskupa.
Vjera.hr donosi ključne činjenice koje svaki katolik treba znati o Čistoj srijedi.
1. Čista srijeda označava početak korizme
Čista srijeda prvi je dan korizme. Rimski misal navodi da se „u misi toga dana blagoslivlja i dijeli pepeo dobiven od maslinovih grančica ili grančica drugih stabala“.
2. Riječ je o obredu s višestoljetnom tradicijom
U Starom zavjetu pepeo simbolizira žalost (usp. Jr 6,26), vapaj Bogu za pomoć (usp. Dn 9,3) i pokajanje (usp. Jdt 4,11). Kršćanska praksa pepeljenja seže do prve Crkve. Katolička enciklopedija navodi da su se prvi kršćani na Veliki četvrtak posipali pepelom kao znak javne pokore.
Tek u 11. stoljeću Crkva uvodi običaj pepeljenja upravo na Čistu srijedu.
Danas ovaj obred, uz određene razlike, prakticiraju i druge kršćanske zajednice, poput anglikanaca, luterana i metodista.
3. Pepeljenje je poziv na istinsko obraćenje
Pepeo je snažan simbol poniznosti i pokore. Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 125) pojašnjava:
„Vlastit starim obredima kojima su se obraćeni grešnici podvrgavali kanonskoj pokori, čin posipanja pepelom izražava priznavanje vlastite krhkosti i smrtnosti, kojoj je potrebna otkupiteljska Božja milosrdna ljubav.“
Direktorij dodaje kako se ne radi o izvanjskom činu, nego o nutarnjem stavu srca, na koji je pozvan svaki krštenik tijekom korizmenog hoda, kao priprave za uskrsnu obnovu.
4. Pepeo ima višestruko značenje
Latinska riječ cinis (pepeo) označava ostatak izgaranja, ali u kršćanskoj simbolici predstavlja smrtnost, prolaznost, poniznost i pokoru.
Pepeo podsjeća čovjeka na njegovo podrijetlo i konačnost:
„Jahve Bog napravi čovjeka od praha zemaljskog“ (Post 2,7)
„Prah si i u prah ćeš se vratiti“ (Post 3,19)
Tijekom jedne opće audijencije Benedikt XVI. objasnio je da pepeo također označava dublje uranjanje u vazmeno otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća, koje se živi kroz Euharistiju i djelatnu ljubav.
Naglasio je da se time vjernik obvezuje „slijediti Isusa, dopustiti da bude preobražen Njegovim vazmenim otajstvom, umrijeti ‘starom čovjeku’ grijeha i roditi se kao ‘novi čovjek’, obnovljen Božjom milošću“.
5. Pepeo se dobiva od grančica Cvjetnice prethodne godine
Rimski misal propisuje da se pepeo dobiva spaljivanjem palminih ili maslinovih grančica s prošlogodišnje Cvjetnice. U nekim zemljama pepeo se miješa s blagoslovljenom vodom ili čak s malo krizmenog ulja i tamjana.
6. Obred pepeljenja ima posebno mjesto u misi
Obred se odvija nakon homilije. Svećenik moli:
„Draga braćo i sestre, ponizno zamolimo Boga Oca da blagoslovi ovaj pepeo kojim ćemo, u znak pokore, biti posuti.“
Nakon blagoslova, pepeo se polaže na čelo ili tjeme uz riječi:
„Obratite se i vjerujte Evanđelju“ (Mk 1,15), ili
„Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti“ (usp. Post 3,19)
Vjernik ne odgovara, nego se preporučuje tišina i razmatranje.
7. Pepeo se može dijeliti i izvan mise
Ako nema svećenika, laici mogu dijeliti pepeo u okviru službe riječi, ali pepeo prethodno mora blagosloviti svećenik ili đakon.
8. Pepeo mogu primiti i nekatolici
Pepeo može primiti svaka osoba. Katekizam Katoličke Crkve (br. 1670) pojašnjava da sakramentali ne daju milost poput sakramenata, ali po molitvi Crkve pripremaju srce da je primi.
9. Pepeljenje nije obvezno
Čista srijeda nije zapovjedani blagdan. Sudjelovanje na misi i primanje pepela nisu obveza, ali se snažno preporučuju.
10. Čista srijeda je dan obveznog posta i nemrsa
Čista srijeda, kao i Veliki petak, dan je posta i nemrsa.
Post obvezuje vjernike od 18. do 60. godine, a podrazumijeva jedan puni obrok u danu.
Nemrs obvezuje vjernike od 14. godine, a vrijedi i za sve petke u korizmi.
U nekim zemljama nemrs se može zamijeniti drugim pokorničkim činom ili duhovnim djelom, poput molitve krunice ili djela milosrđa, no petak uvijek ostaje dan pokore.
