Potražnja za dobrim majstorima nikada nije bila veća. Ljudi mjesecima čekaju vodoinstalatere, električare ili automehaničare, a cijene njihovih usluga rastu jer ih jednostavno nema dovoljno. Paradoksalno, zanati su postali traženiji nego ikad, ali interesa za njihovo učenje u BiH gotovo i nema.
Nedostaje majstora
U BiH je sve očiglednije da majstora gotovo više i nema. Nekada je bilo uobičajeno da se u svakom gradu, pa i u najmanjem mjestu, zna tko je najbolji vodoinstalater, električar, automehaničar, zidar ili stolar. Danas se ti majstori broje na prste jedne ruke, a oni koji i dalje rade preopterećeni su poslom i mjesecima rezervirani. Razlozi nestanka majstora duboko su ukorijenjeni u društvene promjene. Mladi sve rjeđe biraju zanatske škole, a mnogi koji završe zanat odmah odlaze u inozemstvo, gdje su plaće višestruko veće, a uvjeti rada stabilniji. Oni stariji majstori, koji su nekada bili stupovi lokalnih zajednica, polako odlaze u mirovinu bez učenika koji bi naslijedili njihovo znanje. Istodobno, potreba za majstorima nikada nije bila veća. Ljudi danas čekaju tjednima da im netko popravi bojler, instalira utičnicu ili završi jednostavne popravke po kući. Iako su cijene usluga porasle, to nije dovoljno da privuče nove generacije u ovu struku jer društvena percepcija i dalje podcjenjuje manualni rad. Nestanak majstora ne znači samo nedostatak radne snage.
To je gubitak tradicije, vještina i iskustva koje se gradilo desetljećima. Svaka izgubljena radionica, svaki ugašeni zanat znači korak dalje od samoodrživosti i lokalne proizvodnje, a korak bliže ovisnosti o uvozu i privremenim rješenjima. Ako se uskoro ne uloži u obrazovanje, stipendiranje i poštovanje zanatskih zanimanja, BiH bi zaista mogla postati zemlja bez majstora – zemlja u kojoj se sve zna, ali malo tko zna uraditi ono osnovno. Nije trebalo biti mnogo mudar, pa još poodavno shvatiti da će masovan odlazak u inozemstvo raznih profila majstora iz BiH u posljednjih 10-ak godina dovesti do situacije da za kratko vrijeme više neće biti nikoga tko je u stanju i zaviti vijak, a kamoli popraviti neki kućni kvar. Sada sve dolazi na naplatu, bez računa. Na usluge keramičara, zidara ili vodoinstalatera s vremenom smo počeli čekati kao na pregled kod liječnika specijalista, boreći se za listu prijavljenih klijenata.
Utjecaj umjetne inteligencije
Za kvalitetne majstore postoje liste čekanja. Mjesecima. A sve je manje i dobrih majstora, još manje jamstva da će njihovi radovi potrajati bar koju godinu. Otišli su na Zapad, po mogućnosti u Njemačku. Zbog toga potražnja za majstorima ne jenjava. U idućem će razdoblju dnevnice, koje već odavno prelaze 100 KM, rasti. Umjetna inteligencija sve više mijenja čovjeka na raznim poslovima, ali majstora zamijeniti ne može. Na tržištu rada, gdje umjetna inteligencija brzo transformira i ponekad zamjenjuje poslove, studenti iz Velike Britanije pronalaze poslove otporne na buduće promjene i one koji nude dugoročnu stabilnost. Jedna od njih je učenica Maryna Yaroshenko koja je, poput sve većeg broja ljudi u ovoj zemlji, odlučila izabrati zanatski posao i sada se školuje za vodoinstalaterku.
– To je nešto što umjetna inteligencija neće preuzeti – rekla je Yaroshenko, koja potječe iz Ukrajine i studira na City of Westminster Collegeu (CWC) u Londonu. Poslovi u uredima smatraju se ranjivijima na utjecaj umjetne inteligencije i automatizacije nego ručni rad. U Velikoj Britaniji svaki šesti poslodavac očekuje da će upotreba AI alata omogućiti smanjenje broja zaposlenih u sljedećih 12 mjeseci, prema anketi koju je prošlog mjeseca provela Chartered Institute of Personnel and Development, profesionalno tijelo za ljudske resurse. Yaroshenko smatra da je AI koristan alat, ali ne i nešto što bi moglo zamijeniti praktičnu prirodu vodoinstalaterstva, koje mnogi izbjegavaju zbog fizičkih zahtjeva i predrasuda prema zanatima poput elektroinstalacija, stolarskih radova i zavarivanja. CWC, koji je dio United Colleges Group, institucija je za daljnje obrazovanje i obuku, a ne sveučilište. U posljednje tri godine upisi na njegove inženjerske i građevinske tečajeve porasli su za 9,6%, što je, vezano uz rast umjetne inteligencije. Angela Joyce, izvršna direktorica Capital City Collegea u Londonu, rekla je da su primijetili snažan rast interesa za građevinske poslove, vodoinstalatere, ugostiteljstvo i druge zanate.
vecernji.ba
