Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je tužbu Ive Miličević iz Posušja protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja te poništio rješenje kojim je Elektroprivredi HZHB izdana urbanistička suglasnost za izgradnju vjetroelektrane „Poklečani“, potvrđeno je za Hercegovina.info
Riječ je o jednom od najvećih projekata obnovljivih izvora energije u zemlji, vrijednom više od 200 milijuna eura, koji se sada suočava s ozbiljnim pravnim preprekama.
Brojne nepravilnosti
Presudom se navodi kako je postupak izdavanja dozvole proveden protivno važećim zakonima i bez ključnih prethodnih koraka, uključujući pribavljanje zakonom propisanih mišljenja, utvrđivanje imovinsko-pravnih odnosa i zaštitu kulturno-povijesne baštine.
„Postupak izdavanja urbanističke suglasnosti proveden je bez poštivanja interesa vlasnika privatnog zemljišta, a nije ni pokrenut postupak eksproprijacije“, ističe se u presudi donesenoj 4. travnja 2024. godine.
Također je utvrđeno da na lokaciji planirane izgradnje postoje elementi kulturne i arheološke baštine, poput bunara i suhozida, koji nisu uzeti u obzir tijekom postupka. Sud posebno ističe propust u pribavljanju mišljenja Zavoda za zaštitu spomenika, kao i nepostojanje pravomoćne studije utjecaja na okoliš, iako je ista obvezna prema Zakonu o zaštiti okoliša.
„Izdavanje urbanističke suglasnosti provedeno je preuranjeno, bez kompletne dokumentacije i bez izvršenih prethodnih radnji koje su propisane zakonom“, zaključuje Vrhovni sud FBiH.
Urbanističku suglasnost za izgradnju vjetroelektrane Poklečani izdalo je Federalno ministarstvo prostornog uređenja, na čijem je čelu ministar Željko Nedić (HDZ BiH). Presudom Vrhovnog suda FBiH utvrđeno je da je rješenje ministarstva doneseno protivno zakonu, bez pribavljenih mišljenja nadležnih institucija, bez valjane studije utjecaja na okoliš i bez poštivanja imovinsko-pravnih odnosa.
Kao čelna osoba resora, ministar Nedić snosi institucionalnu odgovornost za nezakonito izdavanje suglasnosti. S obzirom na to da je nositelj projekta JP Elektroprivreda HZHB, također pod utjecajem HDZ-a, otvara se pitanje postojanja političkog pritiska u cilju ubrzanja postupka, mimo zakonskih procedura.
Iako zasad nema naznaka sankcija, Nedić bi mogao biti pozvan na političku i parlamentarnu odgovornost, osobito u kontekstu pritisaka iz Bruxellesa i moguće štete po međunarodni ugled Bosne i Hercegovine. Očekuje se njegovo očitovanje o postupku, kao i revizija prakse unutar ministarstva koje vodi.
Predmet vraćen na ponovno odlučivanje
Presuda nalaže da se predmet vrati na ponovno odlučivanje, pri čemu Federalno ministarstvo prostornog uređenja mora poštivati sve zakonske procedure i uključiti sve relevantne institucije, kao i lokalnu zajednicu.
Vjetropark je od početka izazvao protivljenje mještana, ali i ekoloških skupina, budući da su vlasti Županije Zapadnohercegovačke, koristeći dekret koji je vlada sama donijela, odobrile gradnju bez prethodne studije utjecaja na okoliš, što je ovom presudom i nedvojbeno dokazano.
Podnositelji tužbe pred ombudsmanom EU-a tvrde da vjetropark Poklečani, čiji je nositelj projekta javna Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosna iz Mostara, ugrožava okoliš.
Smatraju da su prekršeni domaći i europski zakoni te njihovo osnovno ljudsko pravo na neotuđivost privatnog vlasništva.
Projekt pod povećalom Europe
“Banka (EIB) već više od godinu dana zna za neke sporne radnje u tom projektu”, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Iva Miličević, stanovnica sela Poklečani, koja se obratila EIB-u.
Njoj je odlukom vlasti u općini Posušje oduzet dio imanja ograđen suhozidom koji je izgradio njezin pradjed prije više od 100 godina, a koji bi trebao biti srušen kako bi se na tom zemljištu izgradila vjetrenjača.
Sa svojom obitelji i mještanima obratila se Europskoj komisiji, ali nije dobila odgovor iz Bruxellesa. Zbog toga se obratila pravobranitelju EU-a.
Honor Mahony, glasnogovornica EU ombudsmana, kazala je za Radio Slobodna Europa da su pokrenuli žalbu 14. veljače jer Europska komisija nije odgovorila na dopis u vezi s vjetroelektranom Poklečani. Pravobranitelj je, kako kaže, “zamolio Komisiju da podnositelju pritužbe odgovori do 10. ožujka”.
Mahony je pojasnila da, “ako podnositelj pritužbe ne bude zadovoljan odgovorom Europske komisije, može se ponovno obratiti EU ombudsmanu sa sadržajem odgovora”. Ombudsman bi tada razmotrio pokretanje nove istrage.
Iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative Europske komisije i šest financijskih institucija, među kojima je i EIB, Miličević su odgovorili da ova banka, koja je osigurala novac za vjetropark, “trenutno provodi postupak provjere usklađenosti kako bi potvrdila da su okolišni i društveni standardi u potpunosti ispoštovani”.
Nezadovoljna odgovorom, u kojem se WBIF pozvao na procjene i garancije koje je dala Elektroprivreda HZHB, Miličević je s grupom mještana uputila novu žalbu EU ombudsmanu i WBIF-u te zatražila novu istragu.
“Na kojoj pravnoj osnovi se privatna zemljišta ekspropriraju? Kako opravdavate krčenje 375.000 kvadratnih metara šumske površine?”, naveli su u žalbi.
Najavila je i da će se mještani obratiti Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i drugim institucijama radi istrage brojnih pravnih nepravilnosti povezanih s ovim projektom.
Kako je mještanima oduzeta zemlja?
Odlukom Općinskog vijeća općine Posušje od 27. srpnja 2023. godine, utvrđeno je da je “od javnog interesa izgradnja VE Poklečani” te da se “može pristupiti potpunom i nepotpunom izvlaštenju nekretnina”.
Odluka o oduzimanju privatnog i državnog zemljišta donesena je, kako se navodi, u skladu s entitetskim Zakonom o izvlaštenju u Federaciji BiH, a na osnovu zahtjeva Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna (EPHZHB).
Više od 60 pašnjaka, oranica i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu, ukupne površine veće od 350.000 četvornih metara, dano je nakon izvlaštenja na korištenje tom javnom poduzeću.
Zakonska obveza EP HZHB je da vlasnike pozove prije izvlaštenja zemljišta “radi pokušaja sporazumnog rješavanja imovinskopravnih odnosa”.
Mještani, od kojih mnogi žive i rade u inozemstvu, morali su se javiti na poziv EPHZHB, objavljen na internetskoj stranici kompanije, u roku od 15 dana.
Ostavljena im je i mogućnost tužbe pred, u ovom slučaju, Županijskim sudom u Širokom Brijegu.
U tužbi pred europskim pravobraniteljem i pred domaćim sudom ona i grupa mještana traže da se zaustavi oduzimanje privatnog zemljišta i da se poštuju zakoni i propisi u tom projektu.
“Nama stavljaju turbinu 270 metara od kuće, oko 200 metara od groblja. Što će biti ako se ona sruši ili zapali? Hoće li meni led s turbina zimi padati na glavu? Oni bi turbine pravili kao da tu nitko ne živi”, kazala je Miličević za RSE.
U Bosni i Hercegovini je na snazi zabrana raspolaganja državnom imovinom, koja uključuje poljoprivredno i šumsko zemljište.
Država BiH i entitet Federacija BiH nemaju zakon o šumama, dok je Ustavni sud BiH poništio zakon o šumama koji je pokušao donijeti drugi entitet, Republika Srpska (RS).
Ustavni sud BiH je u više odluka naveo da šume i poljoprivredno zemljište ostaju državna imovina i pod zakonskom su zabranom raspolaganja, sve dok se ne donese državni zakon koji bi regulirao to pitanje.
Zakona nema više od tri desetljeća nakon proglašenja samostalnosti, a protive mu se politički predstavnici RS-a koji smatraju da ne postoji državna imovina i da je sve vlasništvo entiteta.
Ministarstvo gospodarstva Zapadnohercegovačke županije je na osnovu županijskog Zakona o šumama, odobrilo krčenje i prenamjenu oko 353.000 četvornih metara državnih šuma i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, za izgradnju vjetroparka.
Županijski zakon nije osporavan pred Ustavnim sudom BiH.
EP HZHB je kao naknadu za krčenje državne šume za izgradnju Vjetroparka Poklečani uplatilo u županijski proračun oko 68.000 eura, a ova elektroprivreda dužna je na drugoj lokaciji posaditi šumu na istoj kvadraturi.
Za oko 2.000 četvornih metara privatne šume, županijski Zakon o šumama ne predviđa plaćanje naknade i EP HZHB vlasnicima ne duguje ništa.
EIB trenutačno provodi reviziju usklađenosti projekta s okolišnim i socijalnim standardima Europske unije.
Projekt vrijedan više od 200 milijuna eura
Vjetroelektrana Poklečani planirana je na području općine Posušje, na rubu Parka prirode Blidinje, i trebala bi uključivati 20 vjetroturbina ukupne instalirane snage 132 megavata, s očekivanom godišnjom proizvodnjom od 436 GWh električne energije.
Projekt se financira iz više izvora, a među njima su kredit EIB-a u iznosu od 103,05 milijuna eura, uz rok otplate od 25 godina i pet godina počeka, bespovratna sredstva EU u iznosu od 43,66 milijuna eura, plus dodatnih 380.000 eura za pripremne aktivnosti, povoljni kredit KfW razvojne banke u visini od 75 milijuna eura, te državni doprinos od približno 6,2 milijuna eura.
U okviru tzv. Flagship 4 inicijative za obnovljive izvore energije, projekt Poklečani predstavlja dio šireg Ekonomskog i investicijskog plana Europske unije za Zapadni Balkan, a BiH ga promovira kao korak ka smanjenju emisija CO₂ i povećanju energetske neovisnosti.
Podrška politike
Unatoč pravnim i institucionalnim kontroverzama, Vijeće ministara BiH je u ožujku 2025. utvrdilo Prijedlog ugovora o financiranju s EIB-om te ga proslijedilo Predsjedništvu BiH na odlučivanje. Za potpisnika je predložen ministar financija i trezora BiH, a nositelj projekta ostaje JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar.
Dok s jedne strane projekt uživa punu političku podršku, s druge se suočava s rastućim nezadovoljstvom građana i pravnim posljedicama ignoriranja zakonom propisanih procedura.
Mještani tvrde da se radi o nelegitimnom projektu, pokrenutom bez njihove suglasnosti, na zemljištu koje nije zakonski eksproprirano, dok nevladine organizacije upozoravaju na nedostatak transparentnosti, potencijalne koruptivne radnje i ugrožavanje osjetljivog ekosustava Blidinja.
Infrastrukturu htjeli koristiti i solarni investitori
Dok je izgledalo kao da je ovaj projekt riješena stvar, investitoru iz Mostara dodijeljena je koncesija i za solarne elektrane neposredno uz ovaj planirani vjetropark. Solarne elektrane koje planira izgraditi tvrtka Trio Solarko u Poklečanima i Vrpolju bile bi smještene u neposrednoj blizini buduće vjetroelektrane Poklečani. Upravo ta prostorna blizina omogućila bi investitorima iz Mostara znatne uštede i strateške prednosti – jer će koristiti infrastrukturu koja se već gradi za potrebe vjetroparka.
To konkretno znači da Trio Solarko neće morati vlastitim sredstvima graditi ključne objekte poput dalekovoda, glavne i interne trafostanice, pristupnih cesta, kao ni komunikacijskog i nadzornog sustava, jer će sve to biti izgrađeno u sklopu vjetroenergetskog projekta koji financira Europska investicijska banka. Trafostanica se projektira s viškom kapaciteta kako bi mogla prihvatiti dodatne proizvođače energije, čime se stvara sinergijski efekt između vjetroenergije i solarne proizvodnje – no bez dodatnih troškova za privatnog investitora.
Tako privatna solarna investicija koristi javno financiranu infrastrukturu, a sve to na području koje, prema važećem Prostornom planu ŽZH iz 2013. godine, uopće nije predviđeno za ovakvu vrstu gradnje. To otvara pitanja ne samo o ravnopravnosti tržišnog natjecanja, već i o zakonitosti procedura i transparentnosti dodjele koncesija, jer se infrastrukturni benefiti namijenjeni javnom interesu ustupaju privatnim investitorima. No pojavila su se dva problema koji investitorima kvare planove. Mještani su apsolutno protiv, a sada je i vjetropark ostao bez ključne dozvole.
Poništenjem urbanističke suglasnosti otvara se pitanje zakonitosti daljnjih faza projekta, uključujući građevinske dozvole, financijske transakcije i europsku potporu. Ishod ponovnog postupka pred Ministarstvom prostornog uređenja FBiH mogao bi odrediti sudbinu čitave investicije, a istodobno će biti praćen i ishod istrage europskog ombudsmana.
U svakom slučaju, projekt koji je trebao predstavljati simbol energetske tranzicije BiH, trenutno je primjer institucionalne neusklađenosti i pravne nesigurnosti.
Discussion about this post