Protekla godina je bila teška i izazovna za poljoprivrednike u našoj zemlji. Hranu je sve teže proizvoditi zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena. Potvrđuje nam to i Dubravko Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog, čiji se članovi uveliko pripremaju za sadnju čuvenog krumpira „Ljubuški rani“ koji je među prvim proizvodima zaštićen oznakom geografskog porijekla.
U okviru te Zadruge je 187 udruženih poljoprivrednih proizvođača koji na 350 hektara proizvode krumpir. Godišnje proizvedu blizu 8.000 tona, a isti im je plan i ove godine.
– Za 15-ak dana krenut će sadnja u plastenicima, a narednog mjeseca na otvorenom – govori Vukojević za „Avaz“.
Kaže da su 2022. i 2023. godina bile izrazito dobre za proizvođače krumpira, ali i drugih vrsta povrća, dok je protekla godina bila prilično izazovna zbog kišovitog i hladnog proljeća, a sušnog i vrućeg ljeta.
– Klimatske promjene su nam najveći izazov. Prije tri dana je bilo minus sedam, a sada je plus 15. I u ovom razdoblju to nije problem, ali bojimo se da se takve oscilacije ne dogode u trećem ili u četvrtom mjesecu. Kiša kada pada, to nije kiša, to su poplave, a suša postaje sve dugotrajnija – priča nam Vukojević.
I, dok se sve više govori o tome kako je neophodno intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju, Vukojević ukazuje kako je to teško izvedivo, ponajviše jer nedostaje radne snage.
– S jedne strane, sve je manje onih koji se žele baviti poljoprivredom, a s druge, nema radne snage. Uzalud i dnevnice od 150 KM kada na selu više nitko neće da radi. Što se tiče poticaja, oni su dobri. Bogohulio bih kada bih drugačije govorio. Međutim, mislim da se i o tom pitanju zakasnilo, jer mi nemamo uređen sistem kada je riječ o uvozu. Što se tiče „Ljubuškog ranog“, mi sve plasiramo. Do polovine juna iskopamo sav urod i prodamo, jer u tom periodu nema ni banjalučkog, hrvatskog, njemačkog, nema ničijeg krumpira osim našeg. Ali, postavlja se pitanje šta je s drugim povrćem. Pa, ljudi su zaoravali rani kupus domaći radi uvoznog – objašnjava Vukojević za „Avaz“.
