Utorak, 10 studenoga, 2026
  • Login
No Result
View All Result
Paralele.info
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Sport
  • Gospodarstvo
  • Auto&Sitech
  • Magazin
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Sport
  • Gospodarstvo
  • Auto&Sitech
  • Magazin
No Result
View All Result
Paralele.info

SAD želi obnoviti prodaju ruskog plina Europi

by Paralele.info
2 studenoga, 2026
in Gospodarstvo
0
EK želi zamijeniti 2/3 ruskog plina do kraja godine, Rusija je nepouzdana

Sjedinjene Američke Države trenutačno intenzivno rade na postizanju sporazuma kojim bi se ponovno pokrenula prodaja ruskog prirodnog plina na europskom tržištu preko ukrajinskog teritorija. Ovaj plan, koji dolazi iz administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, osmišljen je s ciljem da potakne Moskvu i Kijev na obustavu međusobnih napada na vitalnu energetsku infrastrukturu. Međutim, prema navodima uglednog lista Wall Street Journal, spomenuti prijedlog nailazi na izrazito snažno protivljenje brojnih europskih država.

Prema pouzdanim informacijama koje prenose američki, europski i ukrajinski dužnosnici, Washington ima jasan plan da obnovi isporuke energenata prije nego što nastupi predstojeća zima. Jedna od glavnih opcija o kojima se ozbiljno raspravlja uključuje američke posrednike preko kojih bi se obavljala prodaja ruskog plina, čime bi se ujedno otvorila iznimno dobra prilika za zaradu i samim američkim ulagačima.

Ključne konture ovog prijedloga iznesene su tijekom rujaniskih posjeta Moskvi i Kijevu, a u središtu su bili Trumpov poseban izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner. Osobe koje su direktno upoznate s ovim povjerljivim razgovorima ističu da američki pregovarači čvrsto vjeruju kako bi povratak na europsko tržište energenata predstavljao dovoljno snažan gospodarski poticaj za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Takav ishod motivirao bi ga da pristane na trajni prekid razornih napada na energetsku infrastrukturu, dok bi istodobno višestruku korist imala i sama Ukrajina.

Ukrajinska država bi kroz ovaj aranžman ponovno mogla ostvarivati značajne prihode od naplate tranzitnih naknada za ruski plin koji prolazi njezinim plinovodima prema Slovačkoj, Austriji i preostalim europskim zemljama. Prema riječima visokog dužnosnika iz Sjedinjenih Američkih Država, Bijela kuća je predložila kreativno rješenje prema kojem bi se cjelokupni prihodi ostvareni prodajom ruskog plina polagali na poseban, namjenski račun smješten u jednoj od trećih država.

Glavni cilj takvog diplomatskog i financijskog manevra bio bi spriječiti službenu Moskvu da ta novčana sredstva odmah iskoristi za daljnje financiranje vojne agresije i rata protiv Ukrajine. Ipak, u ovome trenutku javnosti još uvijek nije poznato pod kojim bi točno i preciznim uvjetima Rusija mogla steći pravo raspolaganja tim prikupljenim sredstvima. S druge strane, Washington je ovaj složeni prijedlog pokušao predstaviti europskim čelnicima kao spasonosni način za značajno smanjenje cijena energenata uoči nadolazeće zimske sezone.

Takvi argumenti dolaze u trenutku kada su europske zalihe plina primjetno niže u usporedbi s prethodnim godinama, što stvara dodatni pritisak na gospodarstva diljem Starog kontinenta. Zanimljivo je kako je ovaj ambiciozni američki plan privremeno pao u drugi plan tijekom prošlog mjeseca, kada je Ukrajina, izložena snažnom pritisku iz Washingtona, gotovo puna dva tjedna u potpunosti obustavila svoje napade na ruske rafinerije.

Za to vrijeme ruska strana nije prekidala svoje vojne operacije već je nastavila napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je istodobno Moskva započela s izvozom dizelskog goriva u Sjedinjene Američke Države nakon što su tamošnje vlasti ublažile ranije nametnuta ograničenja. Situacija se dodatno zakomplicirala u petak kada je službeni Kijev odlučno ponovno pokrenuo žestoke napade na ruska postrojenja za preradu nafte. Prema pisanju Wall Street Journala, ukrajinske oružane snage uspjele su u razdoblju od samo tri dana izvesti tri uzastopna napada na velike ruske rafinerije.

Upravo su ovi obnovljeni i pojačani napadi dodatno potaknuli administraciju u Washingtonu da ponovno pokuša postići krhko energetsko primirje prije novog kruga važnih pregovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Ti su razgovori već službeno planirani za sredinu studenoga u Abu Dhabiju, no moskovske vlasti do ovog trenutka još uvijek nisu prihvatile američke prijedloge o uvođenju takvog energetskog primirja.

Međutim, najveću i praktički nepremostivu prepreku za provedbu ovog američkog plana predstavlja čvrsto protivljenje europskih država koje od samog početka ruske invazije 2022. godine ulažu ogromne napore kako bi smanjile svoju energetsku ovisnost o Moskvi. Europska unija je u međuvremenu usvojila stroge propise prema kojima uvoz prirodnog plina iz Rusije mora u potpunosti prestati zaključno s krajem 2027. godine. Zbog toga europske vlade u ovom trenutku odlučno odbacuju svaku pomisao o povratku ruskom plinu, čineći to čak i u hipotetskom scenariju ostvarenja eventualnog mirovnog sporazuma.

Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen jasno je poručio još u listopadu da cjelokupna zabrana uvoza ruskog plina mora imati trajni karakter bez ikakvih iznimki. Tom prilikom je izjavio da sigurno ne bi mogao vjerovati Rusiji, dodajući kako bi takav stav trebao vrijediti čak i ako bi sutra nastupio mir čemu se svi iskreno nadaju. Sličnog je mišljenja i jedan visoki dužnosnik iz redova nordijskih zemalja koji je za Wall Street Journal izjavio da bi svaka obnova kupnje ruskog plina bila u izravnoj suprotnosti sa svim načelima za koja se moderna Europa danas zalaže.

Valja podsjetiti da je Rusija prije početka vojne invazije na Ukrajinu svojim energentima pokrivala gotovo polovicu odnosno oko 45 posto ukupnih europskih potreba za plinom. Danas se situacija drastično promijenila pa je taj nekad dominantni udio pao na približno 11 posto ukupne potrošnje. Istodobno je Europa napravila golemi zaokret te značajno povećala uvoz ukapljenog prirodnog plina koji stiže iz Sjedinjenih Američkih Država i koji sada pokriva otprilike 30 posto njezinih energetskih potreba.

Unatoč sankcijama i političkim odlukama, ruski plin i dalje pronalazi put do pojedinih europskih država i to prije svega putem tankera te korištenjem plinovoda Turski tok. S druge strane, tradicionalni tranzit ruskog plina kroz ukrajinski teritorij u potpunosti je prestao u siječnju 2025. godine nakon što je istekao dotadašnji međusobni ugovor između dviju država. Prema analizama Wall Street Journala, ukrajinska plinovodna mreža mogla bi se relativno brzo osposobiti za ponovnu isporuku ruskog plina prema Europi, što je velika prednost u odnosu na teško oštećene plinovode Sjeverni tok čiji bi popravak iziskivao ogromna financijska sredstva i dugotrajan rad.

Cjelokupnu ionako složenu geopolitičku i energetsku situaciju dodatno otežava aktualni rat s Iranom koji je ozbiljno poremetio globalnu opskrbu naftom i prirodnim plinom. Katarski ukapljeni prirodni plin iznimno teško pronalazi put do svjetskih tržišta zbog dramatičnih poremećaja u pomorskom prometu koji vladaju u području Perzijskog zaljeva. Prema službenim podacima Europske unije, ratna zbivanja vezana uz Iran direktno su povećala ukupne europske energetske troškove za otprilike 100 milijardi eura.

Europska skladišta plina u ovome trenutku popunjena su na otprilike 75 posto svojih kapaciteta, što je osjetno ispod višegodišnjeg devetogodišnjeg prosjeka koji se bilježi u ovo doba godine. Američki dužnosnici duboko vjeruju da bi upravo ove visoke cijene energenata zajedno sa strahom od novih nestašica mogle s vremenom ublažiti čvrsto protivljenje europskih vlada i natjerati ih na ponovnu obnovu isporuka ruskog plina.

Ovaj diplomatski manevar ujedno predstavlja i nevjerojatno velik zaokret u usporedbi s politikom koju je Donald Trump vodio tijekom svog prvog predsjedničkog mandata. Tada je oštro kritizirao Njemačku zbog njezine odluke o izgradnji plinovoda Sjeverni tok 2, upozoravajući Berlin da će takvim potezom postati u potpunosti ovisan o Moskvi. Štoviše, Trump je još 2019. godine uveo stroge američke sankcije usmjerene upravo protiv tog projekta, dok njegova aktualna administracija sada razmatra povratak ruskog plina na europsko tržište kao sastavni dio znatno šireg i složenijeg dogovora o trajnom završetku rata.

Visoki američki dužnosnici uporno naglašavaju da bi eventualni gospodarski sporazumi trebali činiti dio sveobuhvatnog mirovnog paketa, a nikako se ne bi trebali promatrati kao samostalni ustupak upućen Rusiji. Ipak, valja naglasiti da do ovog trenutka nije postignut nikakav konkretan dogovor o ponovnom pokretanju isporuka energenata. Svaka daljnja provedba ovakvog prijedloga neizbježno bi zahtijevala usuglašeni pristanak Ukrajine, Rusije i svih europskih kupaca, uz istodobno uspješno rješavanje postojećih pravnih ograničenja koja su na snazi unutar Europske unije.

Tags: EnergetikaEuropaplinRusijasadUkrajina
ShareTweet

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Marinko Čavara boravio u službenom posjetu Gradu Širokom Brijegu

10 studenoga, 2026
Edin Džeko

Hrgović: Edin Džeko je najveći bh. nogometaš

10 studenoga, 2026

Adnan Šteta ostaje ministar do izbora nove Vlade

10 studenoga, 2026

HDZ 1990 i HNP potpisali sporazum o formiranju vlade

10 studenoga, 2026

Pronađen dječak čiji je nestanak prijavljen u Sarajevu

10 studenoga, 2026

EU ipak sudjeluje u novim mirovnim pregovorima Ukrajine Rusije

10 studenoga, 2026
Zrinjski pobijedio Željezničar na Grbavici

Izvučeni parovi osmine finala Kupa BiH, Zrinjski dočekuje Željezničar

10 studenoga, 2026

Wenger želi postati predsjednik FIFA-e i razmatra kandidaturu

10 studenoga, 2026
  • O nama
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
  • Impressum

Copyright © 2020. Powered by Paralele.info.

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In
  • Naslovnica
  • Vijesti
  • Sport
  • Gospodarstvo
  • Auto&Sitech
  • Magazin
No Result
View All Result

Copyright © 2020. Powered by Paralele.info.