Ukupna trgovina poljoprivredno-prehrambenim proizvodima Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2024. godini dostigla je vrijednost od 6,3 milijarde KM, što je povećanje od 9,8% u odnosu na godinu ranije. Izvoz ovih proizvoda je iznosio skoro 1,2 milijarde KM, dok je uvoz bio 5,1 milijardu KM. Nažalost, sektor je zabilježio deficit od 3,9 milijardi KM.
Iako izvoz raste u vrijednosti, deficit i dalje ostaje visok i postupno raste svake godine, navedeno je glasniku Vanjskotrgovinske komore BiH, Infokom.
Meso među top uvoznim proizvodima
BiH je lani uvezla 83,2 miliona kilograma mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, vrijednih 591,8 milijuna maraka. Istovremeno smo izvezli 9,2 milijuna kilograma, u vrijednosti 46,4 milijuna KM. Među top kategorijama uvoznih proizvoda sa najvećom vrijednosti i učešćem u ukupnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru u 2024. godini je i goveđe meso (svježe i smrznuto) kojeg je uvezeno 37.842 tona, odnosno 345 milijuna KM.
S druge strane, mlijeko i pavlaka su među top kategorijama izvoznih proizvoda. Izvezeno je 57.087 tona, u vrijednosti 86,5 milijuna maraka.
U tarifnoj glavi mlijeko i mliječni proizvodi, jaja peradi i prirodni med, količinski smo više izvezli nego uvezli, no vrijednosno je to manji iznos. Tako je u BiH ovih proizvoda uvezeno 68 milijuna kilograma, u vrijednosti 281,5 miliona maraka. Izvezeno je 78,4 milijuna kg, u vrijednosti 155,8 milijuna maraka.
| Tarifne glave | Uvoz kg/KM | Izvoz kg/KM |
|---|---|---|
| Jestivo povrće | 111.884.785 kg / 152.971.446 KM | 12.769.132 kg / 48.501.451 KM |
| Jestivo voće i orašasti plodovi | 189.568.39 kg / 280.598.890 KM | 32.362.400 kg / 101.251.206 KM |
| Žitarice | 505.977.684 kg / 244.000.865 KM | 24.986.447 kg / 15.758.373 KM |
| Hrana za životinje (uljane pogače i preparati) | 307.486.843 kg / 285.851.017 KM | 44.965.859 kg / 30.211.705 KM |
| Sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće | 19.866.081 kg / 33.798.732 KM | 1.218.264 kg / 10.013.161 KM |
Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko godina, u najvećem dijelu je orijentiran na uvoz: mesa, žitarica, alkoholnih i bezalkoholnih pića, južnog voća, kave i slatkiša, ali ne treba zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta.
Rast uvoza
U 2024. godini je, u usporedbi s prethodnom godinom, zabilježeno i vrijednosno i količinski povećanje uvoza kod:
- mesa – količinski više za 7.085 tona ili vrijednosno za 65,6 milijuna KM
- hrane za životinje – količinski više za 41.253 tone ili vrijednosno za 10,5 milijuna KM
- mlijeka i mliječnih proizvoda – količinski više za 9.595 tona ili vrijednosno za 37,4 milijuna KM
Najveće smanjenje zabilježeno je kod riba, rakova i mekušaca. Količinski je uvoz opao za 1.459 tona, dok je vrijednosno smanjenje iznosilo 216 tisuća KM.
Dinamiku vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda posljednje tri godine obilježili su globalna ekonomska kretanja, visoka inflacija i poremećaji na tržištu, prvenstveno u trgovini energentima i hranom. Poremećaji na globalnom tržištu su imali izuzetno jak utjecaj na poljoprivredni sektor i tržište hrane te njihove lance snabdijevanja kako u cijelom svijetu tako i u BiH.
Kriza je direktno najvećim dijelom pogodila ratarsku i stočarsku proizvodnju zbog značajnog rasta cijena inputa potrebnih za primarnu poljoprivrednu proizvodnju (mineralnih đubriva, goriva, sjemenskog i sadnog materijala, zaštitnih sredstava i dr.), ali i cijeli prehrambeni sektor koji direktno zavisi od uvoza sirovina za preradu, te jednim dijelom i skuplje domaće proizvodnje.
