Mnogi pekarski proizvodi u banjalučkoj regiji su poskupjeli u prosjeku za tri posto, a kao razlog pekari navode povećanje minimalca i mrežarine za električnu energiju. Istovremeno, pekari u Semberiji najavljuju poskupljenje hljeba od februara.
Pekari u Banjoj Luci izbjegavaju da pričaju na ovu temu zvanično, jer ih, kako kaže, političari u vlasti prozivaju za profitere. Tvrde da je bila neminovnost povećanje cijena proizvoda, zbog rasta troškova poslovanja.
Semberija bez poskupljenja – za sada
S druge strane, u Bijeljini, odnosno u Semberiji, pekari nisu mijenjali cijene iako su i njima povećani troškovi poslovanja.
“Najverovatnije će na nivou udruženja cijene hljeba biti korigovane od početka februara i to za 10 feninga, što znači da hljeb u Bijeljini neće biti skuplji od 2,10 KM”, kaže za Fenu Njegoslav Zagorac, direktor pekarske industrije “Bodaxco“ Bijeljina.
On je upoznat s većim cijenama pekarskih proizvoda u Banjoj Luci, ali tvrdi da njegove kolege nisu “profiteri“.
“U Banjoj Luci je sve skuplje i znatno je manja konkurencija pekara. Kod nas u Bijeljini je znatno velika konkurencija i zato je tako”, dodaje Zagorac.
Rast cijena i politički pritisci
On ocjenjuju da političari vješto manipulišu u javnosti, te da pokušavaju da svu odgovornost prebace na domaće proizvođače.
“A proizvodnjom više niko neće da se bavi, pogotovo klasičnom pekarskom”, napominje Zagorac.
On potvrđuje da cijena brašna u RS nije povećana i vjeruje da će ostati na istom nivou do naredne žetve.
Zavod za statistiku RS mjeri cijenu osnovnih životnih namirnica, pa tako i cijenu hljeba. Izražavaju svaki mjesec prosječnu cijenu po jednom kilogramu, pa je tako prosječna cijena kilograma bijelog hljeba u RS porasla sa 2,97 KM u decembru 2022. na 3,65 KM u decembru 2025. godine, što predstavlja povećanje od oko 23 odsto.
Hljeb predstavlja jednu od osnovnih životnih namirnica i sastavni je dio svakodnevne ishrane većine stanovništva, posebno u zemljama regiona. Upravo zbog njegove široke i kontinuirane potrošnje, promjene u cijeni kruha direktno utiču na veliki broj građana i često se doživljavaju kao pokazatelj opšteg životnog standarda.
U udruženjima za zaštitu prava potrošača podsjećaju da je cijena hljeba jedan od elemenata potrošačke korpe, koja se koristi za procjenu minimalnih troškova života. Svako poskupljenje ove namirnice automatski povećava ukupne troškove domaćinstava, a taj rast najizraženije pogađa obitelji sa nižim primanjima.
Reakcije sindikata i ograničenje cijena
Kod socijalno ugroženijih domaćinstava značajan dio mjesečnog budžeta odlazi na hranu, pri čemu je hljeb često najpristupačniji izvor osnovnih kalorija. Zbog toga se rast njegove cijene posebno osjeća među građanima sa najnižim prihodima.
Zbog kontinuiranog i “nekontrolisanog” rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što direktno ugrožava životni standard građana, Savez sindikata RS danas je zatražio od Vlade RS da bez odlaganja, poduzme konkretne i efikasne mjere i korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda.
U Ministarstvu trgovine i turizma RS napominju da je na snazi Odluka Vlade RS kojom je ograničena cijena hljeba od 600 grama, od brašna tip 500 i da ne smije biti veća od 1,90 KM po komadu. Odluka je donesena u ožujku 2024, a Inspektorat RS je nadlažan za kontrolu cijena.
