Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, donedavno jedno od najprofitabilnijih javnih poduzeća u zemlji, po prvi put u posljednjih dvadesetak godina kasni s isplatom plaća zaposlenicima. Riječ je o znaku ozbiljne likvidnosne krize strateške kompanije o čijem poslovanju ovisi velik dio gospodarstva zemlje piše Avaz.
Radnici prvi put dočekali sedmi bez plaće
Prema Pravilniku o plaćama Elektroprivrede BiH, deseti u mjesecu formalno je krajnji rok za isplatu plaća, no dosad je kompanija tu obvezu redovito izvršavala mnogo ranije, najkasnije do šestog u mjesecu. Neđad Hadžović, predsjednik Nezavisnog sindikata radnika elektroprivredne djelatnosti Sarajevo, za Avaz je istaknuo da se po prvi put dogodilo da radnici dočekaju sedmi dan u mjesecu bez uplaćene plaće.
Prošli mjesec plaća je stigla tek desetog dana, odnosno na sami zakonski rok, zbog čega je dio zaposlenika platio zateznu kamatu jer im kreditne obveze dospijevaju već sedmog u mjesecu. Za tekući mjesec u kompaniji zasad nema jasnog odgovora hoće li isplata kasniti jednako.
Sindikat upozorava na “izuzetno ugroženu likvidnost”
Sindikat elektroenergetskih radnika Federacije BiH održao je 11. lipnja izvanrednu sjednicu posvećenu stanju likvidnosti kompanije, kojoj je sudjelovao i generalni direktor Sanel Buljubašić. Na sastanku je razmatrana kompleksna i teška situacija u poduzeću, a dogovoreno je uspostavljanje prioriteta u podmirivanju zakonskih obveza.
Sindikat najavljuje da će od Uprave tražiti hitnu suradnju s Vladom Federacije BiH kako bi se pronašlo rješenje za stabilizaciju poslovanja, a ne isključuje ni krajnje radikalne mjere ukoliko se stanje ne popravi.
Direktor: “Nadam se” da će plaća stići na vrijeme
Direktor Buljubašić nije htio komentirati najave sindikalnih mjera, a na pitanje hoće li plaća ovog mjeseca biti isplaćena do desetog, kratko je odgovorio da se tome nada. Priznao je da kompanija kasni u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije te da postojeći način organizacije rada koncerna EPBiH i rudnika više nije održiv.
Buljubašić, doktor strojarstva, karijeru je počeo 2000. godine kao profesor u srednjoj školi u Srebreniku, potom je radio kao pomoćnik direktora u lokalnom Vodovodu i kanalizaciji, da bi u kolovozu 2023. bio postavljen na čelo najvećeg javnog poduzeća u zemlji.
Godine lošeg upravljanja i propuštena energetska tranzicija
Iako Uprava i dio sindikata odgovornost za krizu djelomično prebacuju na rudnike, koji navodno ne iskopaju dovoljno uglja, ostaje činjenica da su upravo upravni i nadzorni odbori rudnika – koje imenuje i smjenjuje Elektroprivreda – godinama bili predmet korupcijskih afera.
Kompanija je energetsku tranziciju dočekala nespremna, bez razvijenih alternativnih izvora struje, dok stari i zapušteni termoblokovi, koji i dalje čine okosnicu proizvodnje, sve češće otkazuju. Samo prošle godine zabilježeno je čak 40 neplaniranih kvarova i havarija u termoelektranama, a u kombinaciji s kroničnim nedostatkom uglja to je dodatno srozalo proizvodnju.
Kako bi pokrila manjak, Elektroprivreda je bila prisiljena kupovati struju po cijenama i do tri puta višim od vlastite proizvodne cijene, što je u posljednje tri godine rezultiralo akumuliranim gubitkom od 441 milijun KM.
