Mlijeko, mliječni proizvodi i meso nekada su bili namirnice po koje su zbog povoljnije cijene stanovnici Hrvatske redovno dolazili u trgovine u BiH. Sada je stanje obrnuto, piše Večernji list BiH. Spomenute namirnice, ali ne samo one nego i mnoge druge u Hrvatskoj mogu se kupiti po znatno nižim cijenama.
Cijene lete u nebo
Jedan od najoglednijih primjera razlike u cijeni je maslac. Za 250 grama maslaca stanovnici BiH u domaćim trgovinama trebaju biti spremni izdvojiti i do 8 KM, ovisno o proizvođaču, dok se u evropskim zemljama za taj novac može kupiti čak i do kilogram maslaca.
Usporedbe radi, u Hrvatskoj je ta namirnica često na akciji te ju se redovno može kupiti po cijeni od 2 do 3 KM (250 grama). Ništa bolja situacija nije ni s mlijekom. U trgovinama u BiH cijena litre mlijeka nerijetko se kreće od 2,50 do 3 KM. U Hrvatskoj se litra mlijeka još uvijek može kupiti po cijeni od 1,50 KM. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžada Bit će, razlog enormno visokih cijena određenih namirnica u domaćim trgovinama je nesređeno slobodno tržište. Jer krajnji proizvođač (onaj koji ujedno ima i najveće troškove) i dalje ima istu otkupnu cijenu.
– Moje je mišljenje, mišljenje farmera i ostalih poljoprivrednih proizvođača da je to nesređeno i slobodno tržište. Slobodno tržište formira cijene kako tko želi i kako kome odgovara. Proizvođač i dalje ima jako malu otkupnu cijenu, što nije normalno jer on je taj koji plaća skuplje inpute da bi došao do te litre mlijeka koja izađe iz staje i po svakom izračunu stoji 1,10 KM.
Otkupljivač pristaje na cijenu od 0,80 KM po litri, a u trgovinama se litra preprodaje danas za gotovo dvije marke više. Istina je, prerađivač ima troškove, ali ne tolike kolike i sami proizvođač – kazao je nedavno za medije Bićo.
Naglasio je kako su proizvođači u jako teškoj situaciji u kojoj prerađivači ponude cijenu i u većini slučajeva ih ucjenjuju. Ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju meso i cijene u BiH. Sve češće Hrvatska u svojim trgovinama nudi meso po cijenama za trećinu nižim nego što je to slučaj u BiH. Posebno se ističu cijene svinjetine i teletine. A cijene na domaćem tržištu mogle bi i dodatno rasti.
– Sada je cijena kilograma 15 KM, a bit će i iznad 20 KM – upozorio je nedavno ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savo Minić govoreći kako se ovaj bh. entitet već suočava s nedostatkom svinja, čemu je uveliko doprinijela afrička kuga, zbog koje su brojne životinje eutanazirane. Inače, sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za decembar prošle godine iznosila je 2882,90 KM.
Kategorije potrošnje
Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir su uzeti minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dvoje djece, od kojih jedno pohađa srednju, a drugo osnovnu školu.
Potrošačku košaricu čine sljedeće kategorije: prehrana – 44,39 posto, stanovanje i komunalne usluge – 13,75 posto, higijena i održavanje zdravlja – 9,31 posto, obrazovanje i kultura – 10,41 posto, odjeća i obuća – 10,41 posto, prijevoz – 4,79 posto, održavanje kućanstva – 6,94 posto. U kategoriji prehrane korištene su cijene iz triju trgovačkih centara za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja, ubrojeni su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, objasnili su nedavno iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
