Prilikom potpisivanja ugovora za izgradnju poddionice autoceste u Hercegovini Tunel Kvanj – Buna, najavljen je izbor izvođača radova i za poddionicu Mostar jug – Tunel Kvanj. Izgradnja ove poddionice i izbor njenog izvođača kasni jer su proces usporili dodatni zahtjevi lokalnog stanovništva i udruga koji su od EBRD-a, kao financijera, tražili dodatna ispitivanja i procjene utjecaja odabrane trase na životnu sredinu i stanovništvo.
Autoceste FBiH u dogovoru s EBRD-om organiziraju javna predstavljanja dokumenata kojima se unaprjeđuju mjere ublažavanja utjecaja ove poddionice ali i drugi aspekti, 29. listopada u Domu kulture u Blagaju.
– Cilj ovog sastanka je informirati javnost i predstaviti četiri dodatna dokumenta koja su izrađena za dionicu Mostar jug – Tunel Kvanj, a to su: Proces odabira trase autoceste i pregled mjera ublažavanja, Mapiranje okolišne i socijalne osjetljivosti, Ažurirani plan uključivanja zainteresiranih strana i Ažurirani plan upravljanja biodiverzitetom za dionicu autoceste Mostar jug – Tunel Kvanj. Predstavnici JP Autocesta FBiH, EBRD-a, te nositelja izrade datih dokumenata će pripremiti prezentaciju dokumenata, nakon koje će uslijediti diskusija i odgovori na postavljena pitanja. Cilj nam je da projekat izgradnje dionice autoceste Mostar jug – Tunel Kvanj približimo građanima lokalnih zajednica, ali i svim drugim zainteresiranim pojedincima i organizacijama – naveli su iz Autocesta FBiH.
– EBRD može potvrditi kako su Autoceste FBiH pristale na navedene dodatne mjere ublažavanja na osnovu novih podataka dostupnih iz nedavno izvršenih istraživanja biodiverziteta. BMP je ažuriran kako bi odražavao ove ankete i nove obaveze, te će biti objavljen u javnosti u skladu sa zahtjevima ESAP-a. Nadalje, ove nove obaveze će biti dodate planiranom praćenju projekta i biće potvrđene tokom događaja praćenja izgradnje – navedeno je u ažuriranoj dokumentaciji.
Pored toga, EBRD u svojoj dokumentaciji zaključuje kako su izvorna usklađivanja dizajnirana kako bi se izbjegla gusto naseljena područja i smanjio utjecaj na otkup zemljišta. Od kako je originalna EIA pripremljena došlo je do određenih mikro izmjena kao rezultat tehničkih zahtjeva i kao odgovor na zabrinutost lokalnih zainteresiranih strana koji žive uz rute. Izmjene nisu rezultirale materijalnim promjenama koje bi zahtijevale pripremu novih ESIA.U skladu s idejnim projektom 9,2 km duga poddionica Mostar jug-tunel Kvanj predstavlja sjeverni dio dionice Mostar jug – Buna.
Poddionca počinje petljom Mostar jug i završava ulazom u tunel Kvanj. Petlja se nalazi u blizini zračne luke Mostar i sjecište je autoceste s postojećim magistralnim putem M6.1 povezujući autocestu s južnim dijelom Mostara.
Nakon petlje trasa prolazi u neposrednoj blizini Zračne luke Mostar gdje je predviđen tunel (tunel Mostar jug dužine 232 m) ispod zračne luke kako bi se omogućila izgradnja još jedne dodatne piste. Po izlasku iz ovog tunela, trasa slijedi postojeću željezničku prugu Mostar-Čapljina, veoma uskim koridorom na jug. Trasa onda ide paralelno sa Zračnom lukom Mostar u pravcu naselja Ortiješ i Kosor, a onda slijedi pomoćnu pistu zračne luke na udaljenosti 35-45 m, prelazeći poljoporivredna polja u Ortiješu. Poddionica dalje prelazi Bunu, mostom Buna (dužina 326 m), prolazi poljoprivrednim područjem Malo Polje, prelazi Bunicu mostom (dužina 211 m) i nastavlja vijaduktom (vijadukt Brijeg dužina 258 m) koji vodi do brda Hodbina te dalje do ulaza u tunel Kvanj. Poddionica se završava na stacionaži 9+125+000 km, navodi se u Studiji utjecaja na okoliš.
Planira se projektiranje dodatnih pristupnih cesta koje su potrebne radi poboljšanja mreže lokalnih cesta i osiguranja pristupa zemljišnim parcelama koje presijeca autocesta.
Idejni projekt dionice izradio je 2018. IPSA Institut Sarajevo, studiju utjecaja na okoliš Ceteor 2017. godine, gap analizu 2019. godine Ecoplan Mostar i dopunjenu studiju utjecaja na okoliš, IG Banja Luka 2019. godine.
Izgradnja tunela Kvanj nije u sklopu ovog projekta, a projektna brzina ove poddionice je 120 km/h.
Financijer projekta je Europska banka za obnovu i razvoj, koja je izdvojila 60 milijuna eura i koja daje punu potporu brzoj provedbi projekta. Tome u prilog ide i činjenica kako je Glavni odbor EBRD-a krajem godine već dao zeleno svjetlo za odobrenje isplate sredstava, te se čeka povjerenstvo da završi natječaj, naveli su ranije u Autocestama FBiH. Europska unija podržala je projekt s 30,33 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Discussion about this post