Svjetska ekonomija suočava se s novim izazovima u 2026. godini, jer najnoviji podaci pokazuju kombinaciju usporavanja rasta i ponovnog rasta cijena, scenarioje koji ekonomisti sve češće nazivaju potencijalnom stagflacijom.
Prema svježim podacima indeksa poslovne aktivnosti (PMI), ekonomski rast je oslabio u više velikih ekonomija, uključujući SAD, eurozonu i Veliku Britaniju. Istovremeno, troškovi proizvodnje naglo rastu, što se već prenosi na krajnje potrošače.
Rast cijena ponovo ubrzava
Jedan od ključnih razloga za ovaj trend je rast cijena energenata. Nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, cijene nafte i plina su porasle, što je povećalo troškove u industriji i transportu.
U nekim zemljama situacija je posebno izražena:
- u Njemačkoj su troškovi proizvodnje na najvišem nivou u više od tri godine
- u Velikoj Britaniji rast cijena je najviši još od 1990-ih
- u SAD-u je zabilježen najveći rast potrošačkih cijena u posljednjih nekoliko godina
Usporavanje rasta ekonomije
Paralelno s rastom cijena, ekonomski rast slabi. Centralne banke upozoravaju da bi rast BDP-a u Evropi mogao biti niži nego što se ranije očekivalo, zbog:
- slabije potrošnje
- veće neizvjesnosti
- skupljeg zaduživanja
Ako se trenutni trendovi nastave, postoji realan rizik da ekonomije uđu u period slabog rasta uz visoku inflaciju.
Europa traži rješenja
U isto vrijeme, vodeće evropske ekonomije pokušavaju ojačati finansijski sistem. Šest najvećih država EU pokrenulo je inicijativu za stvaranje jedinstvenog regulatornog okvira kako bi povećale konkurentnost i stabilnost tržišta kapitala.
Cilj je smanjiti fragmentaciju tržišta i bolje se nositi s globalnim ekonomskim šokovima.
Trenutna situacija pokazuje da globalna ekonomija ulazi u osjetljivu fazu. Kombinacija geopolitičkih sukoba, rasta cijena energenata i slabijeg ekonomskog rasta stvara pritisak na vlade i centralne banke širom svijeta.
Za građane to znači jednu stvar: cijene bi mogle nastaviti rasti, dok ekonomski oporavak ide sporije nego što se očekivalo.
