Federaciji BiH nedostaje 30.000 radnika

Među najtraženijima su građevinari, konobari, kuhari, prodavači, spremačice, ali i informatičari, CNC operateri, ekonomisti, pravnici, liječnici, medicinsko osoblje, vozači…

Veliki broj stanovnika BiH ne radi u struci, a poslodavci češće biraju one koji su spremni raditi na sebi i nadograđivati znanje, piše portal Večernjeg lista BiH.

Ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja nedavno je za medije naveo kako je prioritet uvezivanje potreba gospodarstva s obrazovnim sustavom kako bi domaća radna snaga mogla zadovoljiti potrebe tržišta rada, odnosno obrazovati se za ona zanimanja koja su trenutno deficitarna i za koja se trenutno radna snaga uvozi.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva u FBiH u prvom tromjesečju ove godine zabilježeno je kako je 969 000 osoba izvan radne snage, a 877 000 ih je ekonomski aktivno. Od toga ih je 744 000 ili 40,3 posto zaposleno, a 133 000 ili 7,2 posto nezaposleno. U odnosu na posljednje tromjesečje prošle godine broj zaposlenih veći je za 1,1 posto, dok je broj nezaposlenih smanjen za 8,8 posto.

Rast broja zaposlenih potvrđuju i podaci Agencije za statistiku BiH, gdje se navodi kako je u travnju 2023. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio 854.005, a od toga su 385.442 žene. U odnosu na ožujak 2023. godine broj zaposlenih osoba povećao se za 0,2 posto, a broj zaposlenih žena se također povećao – za 0,3 posto.

Kada je riječ pojedinačno o gospodarskim granama, najveći broj zaposlenih u BiH radi u prerađivačkoj industriji, njih 170.602, zatim u oblasti trgovine na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala, gdje je zaposlena 155.841 osoba.

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane zapošljavaju 41.529 osoba, a javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje 76.749 osoba. Nešto manje je zaposlenih u obrazovanju, odnosno 71.653, dok ih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti radi 59.756.

Iako se na zavodima za zapošljavanje još uvijek nalazi veliki broj onih koji nisu u radnom odnosu, poslodavci u BiH nerijetko su primorani radnu snagu uvoziti iz drugih zemalja.

Razlozi su jasni, od nemogućnosti pronalaska odgovarajuće radne snage do činjenice da dio onih koji se nalaze na zavodima za zapošljavanje ne traži posao, a dio ih radi “na crno” ili je u radnom odnosu u nekoj od zemalja u inozemstvu, gdje su za isti posao znatno plaćeniji.

U federalnoj Udruzi poslodavaca kažu kako im je potrebno 30.000 radnika. Objašnjavaju da uglavnom dolaze radnici iz drugih zemalja, i to građevinske struke, jer naši radnici izbjegavaju raditi pomoćne i teške poslove.

– Imate podatak da radnici borave u Njemačkoj, Hrvatskoj, a vode se kao da su nezaposleni u BiH i, kad tražite radnika, nema ih dovoljan broj – rekao je nedavno za BHRT Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH.

Slična situacija je i RS-u, gdje poslodavci uvoze radnu snagu iz Turske, Bangladeša, Nepala i Indije u građevinarstvu, prehrambenoj i drvnoj industriji te ugostiteljstvu.

Kako su objasnili iz Agencije za statistiku BiH, podaci o broju zaposlenih u poslovnim subjektima u BiH dobivaju se putem statističkih istraživanja i iz administrativnih izvora. Ukupan broj zaposlenih u BiH je podatak dobiven na osnovi prikupljenih i obrađenih podataka iz FBiH, Republike Srpske i podružnice Agencije za statistiku BiH u Distriktu Brčko.