Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma mljevene kave porasla je s 19,92 KM na 29,79 KM, što je skok od gotovo 50% u godinu dana.
Građani Bosne i Hercegovine gotovo svakodnevno suočavaju se s rastom troškova života i sve višim izgledima da od svojih primanja ne žive, već preživljavaju. Nažalost, po svemu sudeći, ni u ovoj godini neće im biti bolje, piše Večernji list.
Cijene kave, čokolade, junećeg mesa i maslaca u Federaciji BiH u godinu dana porasle su dvoznamenkastim stopama, dok rast troškova života dodatno produbljuje jaz između plaća i sindikalne potrošačke košarice. Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijena kilograma mljevene kave porasla je s 19,92 KM na 29,79 KM, što je skok od gotovo 50% u godinu dana. Mliječna čokolada je s 22,45 KM po kilogramu došla na 29,27 KM, dok je kilogram junećeg mesa bez kosti porastao s 19,97 KM na 25,30 KM. Maslac je u istom razdoblju poskupio s 28,44 KM na 33,12 KM po kilogramu. Uz mliječnu čokoladu, snažan rast bilježi i čokolada za kuhanje: njezina je cijena tijekom 2024. porasla za oko 35%, a rast se nastavio i u 2025. godini. Cijena mesa proteklih mjeseci rasla je čak tri puta, kažu prodavači. Kilogram teletine stoji više od 20 KM, juneći but je 27 KM, pileći file je 15 KM, dok je mljeveno meso u mnogim mesnicama prešlo 20 KM.
Zbog rasta cijene mesa rasla je i cijena suhomesnatih proizvoda. Cijena se kreće uglavnom od 40 do 46 KM, dok je na mnogim mjestima cijena viša i od 50 KM, piše Vecernji.ba. Građani u nevjerici promatraju kako su namirnice iz dana u dan sve skuplje. Za kilogram mljevene kave prije pet godina u BiH je trebalo izdvojiti 13 KM, a danas čak 30. Poskupljenje je to od čak 125%. Prosječna cijena litre ulja je 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30% više nego u srpnju 2024. godine.
Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram graha poskupio je sa 6 na 7 KM, kilogram mortadele s 15 na 18 KM, a limuna s 3 na 4,50 KM. Orasi su 17 KM, a plaćali su se 14 KM. Odavno se na ovim prostorima ne živi dobro. Naprotiv, živi, odnosno preživljava se sve teže. Pa se tako, primjerice, 2021. godine za 100 KM moglo kupiti 31,3 kg riže, a danas samo 21,7 kg. Brašno je s nekadašnjih 91 kg palo na 66,6, što znači da je nestalo više od 20 kg iz jedne kupnje. Meso je pretrpjelo najveći udar – za 100 KM 2021. mogla su se kupiti 7,4 kg junetine, danas tek 3,95 kg, gotovo upola manje. Ni mlijeko nije ostalo pošteđeno. Umjesto 71,4 litre danas se dobije samo 45,45 litara, što je pad od gotovo 26 litara. Maslac je pao s 4,7 na 2,9 kg, šećer s 83,3 na 58,8 kg, a krumpir, nekada najpristupačnija namirnica, s čak 142,9 kg spao je na 66,67 kg za istih 100 KM. Čak je i gorivo, koje utječe na cijene svega ostalog, otišlo, kako kažu građani, u nebo. Umjesto 55,6 litara, danas ga se može natočiti samo 43,47 litara.
Sve ove razlike, kada se stave jedna uz drugu, jasno pokazuju da je vrijednost 100 KM danas dramatično manja nego prije četiri godine. Građani za isti iznos mogu kupiti osjetno manje svih osnovnih proizvoda koji čine svakodnevnu potrošnju, a jaz između cijena i prihoda širi se iz mjeseca u mjesec…
