Dodatni signal da na tržištu trenutno nema nestašice predstavlja činjenica kako je cijena kolovoških ugovora za isporuku nafte niža od rujanskih, pri čemu se rujanski Brent kreće oko 73,59 dolara po barelu.
Prema podacima CNN-a i kompanije MarineTraffic, promet brodova kroz Hormuški tjesnac udvostručio se u posljednja 24 sata i dostigao najviši nivo od kraja veljače.
Viša analitičarka investicione platforme Swissquote Ipek Ozkardeskaya istakla je da je smanjenju cijena doprinijela činjenica da tankeri ponovo prolaze kroz tjesnac s uključenim satelitskim signalima, što ukazuje na smanjenje sigurnosnih rizika.
Kako je navela, kombinacija puštanja strateških rezervi na tržište, pada potražnje u Kini te većeg broja tankera koji su prethodno napuštali Perzijski zaljev bez aktivnih sistema za praćenje dovela je do blagog viška ponude na pojedinim tržištima.
Glavna investiciona strateginja kompanije Wealth Club Susannah Streeter ocijenila je da strahovi od dugotrajne globalne energetske krize izazvane sukobom s Iranom postupno nestaju.
“Nafta se vraća na nivoe prije krize, ali usprkos tome evropska tržišta ostaju oprezna. Investitori istovremeno prate posljedice rekordnog toplotnog vala i zabrinutost zbog slabog ekonomskog rasta širom Europe”, kazala je Streeter.
U međuvremenu, tanker registriran u Liberiji u četvrtak je napustio Hormuški tjesnac koristeći novu rutu uz obalu Omana koju preporučuje jedna agencija Ujedinjenih nacija za pomorski promet, usprkos prijetnjama koje dolaze iz redova Iranske revolucionarne garde.
Iako je prošlog tjedna između Irana i Sjedinjenih Američkih Država potpisan memorandum o razumijevanju kojim je predviđen 60-dnevni period za pregovore o trajnom mirovnom sporazumu, tenzije između dvije zemlje ponovo rastu zbog različitih tumačenja uvjeta privremenog dogovora.
Dodatnu zabrinutost izaziva situacija u Libanonu. Izrael je u srijedu izveo zračni napad na jugu te zemlje u kojem su poginule dvije osobe, saopćila je libanska državna novinska agencija. Riječ je o prvom izraelskom napadu na Libanon od stupanja na snagu posljednjeg primirja protekle subote.
Analitičari ipak smatraju kako će cijene nafte nastaviti padati kako proizvođači povećavaju proizvodnju, a infrastrukturni kapaciteti se postupno obnavljaju.
Streeter upozorava da Europa istovremeno ulazi u novu energetsku fazu izazvanu ekstremnim vrućinama. Veleprodajne cijene električne energije u večernjim satima ove sedmice dosegle su višegodišnje maksimume na nekoliko evropskih tržišta zbog pojačane upotrebe rashladnih sistema u kancelarijama, javnim ustanovama i domaćinstvima.
Ozkardeskaya procjenjuje da će se cijena nafte u idućim tjednima kretati između 60 i 80 dolara po barelu.
“Geopolitički rizici nisu nestali jer Bliski istok rijetko kada ostaje potpuno miran. Istovremeno će se Kina postupno vraćati na tržište nafte kako tenzije budu jenjavale, dok će brojne države početi obnavljati svoje strateške rezerve, što će apsorbirati dio dodatne ponude”, zaključila je.
