Osim što politička neslaganja, antagonizmi i prepucavanja blokiraju Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, kao i sprečavaju korištenje prve tranše financijske podrške iz Plana rasta, izostanak političkog dogovora već godinama blokira pristup BiH jednom od financijski najizdašnijih fondova Europske unije – Instrumentu za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD), piše Večernji list BiH.
Države korisnice
Drugim riječima, poljoprivrednici u BiH, odnosno svi oni koji žele živjeti od rada svojih ruku te proizvoditi domaću hranu, ne mogu to onako kako bi htjeli i mogli, a razlog je činjenica da se na državnoj razini ne uspijeva ustrojiti struktura koja bi upravljala sredstvima Europske unije. Zemlje koje trenutačno primaju potporu iz IPARD-a III su Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska, za programe IPARD III za razdoblje 2021. – 2027. dodijeljeno je 990 milijuna eura sredstava EU-a. Međutim, ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će veći jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz nacionalne doprinose (nacionalno javno financiranje). Za navedenih pet zemalja je od početka primjene mehanizma, odnosno od 2021. do kraja 2024., osigurano 455 milijuna eura, a samo će u ovoj godini, prema planu, dobiti još 170 milijuna eura za poljoprivredu. Odgovor na pitanje u kojoj je fazi Bosna i Hercegovina kada je riječ o mogućnosti korištenja sredstava potražili smo u Izaslanstvu Europske unije u BiH. Glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig navodi kako BiH trenutačno ne koristi sredstva iz IPARD-a.
– Kako je više puta isticano u izvješćima Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu, da bi zemlja mogla koristiti sredstva iz IPARD-a, potrebno je da nadležni uspostave potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji podrazumijeva uspostavu središnjih (tj. na državnoj razini) operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU-a, kao što su tijelo za upravljanje IPARD-om, agencija za IPARD/agencija za isplate, upravljačka struktura sastavljena od ureda za podršku NAO i računovodstvenog tijela, nadzorni odbor za IPARD itd. – naglasio je Koenig.
Podsjeća i kako zajednička poljoprivredna politika EU (CAP) pomaže u osiguravanju stabilne opskrbe hranom, zaštiti prihoda poljoprivrednika, okoliša i održavanju života u ruralnim područjima. Izdvajanja na CAP iznose oko četvrtine proračuna EU-a te je u razdoblju od 2021. do 2027. godine izdvojeno 386,6 milijardi eura. Stoga je, dodaje, iznimno važno da se zemlje kandidati na svom europskom putu usklade s poljoprivrednom politikom EU-a i pokažu kapacitet za provedbu CAP-a, uključujući upravljanje sredstvima na koja će ostvariti pravo u okviru CAP-a.
Koenig ističe kako Instrument za pretpristupnu pomoć ruralnom razvoju (IPARD) osigurava sredstva za pomoć ruralnom razvoju i pripremu zemalja na putu prema članstvu u EU za provedbu zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Podržava reforme u sektorima poljoprivrede i ruralnog razvoja tako što podržava usklađivanje sa standardima EU-a i tranziciju prema održivim sustavima prehrane. Osim EU financiranja, važan je i doprinos država korisnica. Naime, podrška kroz IPARD zahtijeva doprinos iz nacionalnog proračuna zemlje korisnice financijskoj pomoći koja se osigurava korisnicima za poljoprivredu i ruralni razvoj.
– Osim toga, preduvjet za dobivanje podrške kroz IPARD je da zemlja ima usvojenu nacionalnu strategiju za poljoprivredu i ruralni razvoj. Relevantni zakonodavni okvir EU-a također zahtijeva izradu IPARD programa na središnjoj razini i provedbu kroz višegodišnje programe s godišnjim uplatama – naveo je Koenig.
Poziv BiH
Osvrnuo se pritom i na samu proceduru koju je potrebno zadovoljiti kako bi se sredstva isplatila. Naime, sustav IPARD, nakon uspostave, podliježe reviziji Europske komisije i tek kada bude usklađen sa svim zahtjevima, Europska komisija može odlučiti odobriti zemlji sredstva EU-a za provedbu konkretnih mjera u okviru IPARD programa. Europska komisija i sve zemlje korisnice potpisuju posebne sektorske i financijske sporazume gdje se navode svi zadaci, dužnosti i odgovornosti, kontrole, programiranje, provedba te uvjeti i modaliteti isplata.
IPARD sustav, napomenuo je, zahtijeva da su uspostavljeni svi potrebni pravni, institucionalni i financijski aranžmani, uključujući i relevantne administrativne, informacijske i kontrolne sustave i usluge te da je zaposlen kadar, koji je obučen i spreman za obavljanje svih zadataka i odgovornosti vezanih uz IPARD u skladu s pravilima EU-a.
– Prednosti financiranja kroz IPARD su značajne za korisnike. Stoga pozivamo BiH da postigne dogovor u vezi s IPARD sustavom u skladu s pravilima EU-a i počne pripreme za njegovu uspostavu, što također predstavlja nužno usklađivanje sa zakonima i standardima EU-a u procesu pristupanja – poručio je Koenig.
Discussion about this post