Ispod radara je nekako prošla vijest da su u njemačkoj mijenjani zakoni koji će omogućiti novi val zaduživanja, što je dovelo do rasta troškova državnog duga, a nekretninske tvrtke gurnulo u probleme. Vijest je prije nekoliko dana plasirao Reuters, a kad se takve stvari događaju u jednoj od najjačih svjetskih sila, koja je u velikoj krizi, onda će definitivno to osjetiti svi.
Pandemija ispraznila urede
– Zbog nekretninske krize u Njemačkoj ulagači izvlače milijarde eura iz posrnulog sektora, a brojne tvrtke odlaze u stečaj. Nakon vrtoglavog skoka u prošlom desetljeću, cijene nekretnina u silaznoj su spirali i stručnjaci upozoravaju da sektor još nije dotaknuo dno. Pandemija je ispraznila urede, a potražnja za poslovnim prostorima i dalje je slaba. Vrijednost stambenih nekretnina, pak, već se dulje smanjuje. Njemački zakonodavci odobrili su prijedlog zakona koji predviđa zaduženje države za 500 milijardi eura radi obnove infrastrukture. Prijedlog je de facto dokinuo ustavom određeni limit državnog zaduživanja. Bizarno je to što se tvrtke žele natjecati za projekte obnove, a to će značiti i veće troškove zaduživanja – objavio je Reuters. Gubici bi mogli premašiti milijarde, a to će dodatno otežati i bh. žiteljima koji rade u “obećanoj zemlji”.
– Kako god država raspodijelila novac, njegov utjecaj na revitalizaciju sektora nekretnina bit će u konačnici prigušen – smatra stručnjak za nekretnine Florian Schwalm. U takvim je uvjetima sjenu na Njemačku bacila i vijest o “bijegu” ulagača, koji su u siječnju iz njemačkih nekretninskih fondova povukli čak pola milijarde eura. Reuters prenosi da je to najveći iznos još od globalne financijske krize i postkriznih mjeseci kad su izvukli otprilike sedam milijardi eura, prema analizi Barkow Consultinga. Sredinom godine svjedočit ćemo još jednom valu povlačenja iz tih fondova – prognozira Peter Barkow. Sugovornik iz BiH koji je godinama radio u njemačkoj građevinskoj industriji kaže nam da trenutačno ima više posla u BiH nego vani.
– U Njemačkoj je građevinski biznis gotovo stao ili, kako Nijemci vole reći, usporio. Nisam siguran hoće li se situacija popraviti, iako postoje najave s obzirom na to da je država izabrala novo vodstvo koje je otvorenije gospodarstvu i koje se neće striktno pridržavati zelenih pravila na štetu ekonomije. Kriza je trenutačno velika. Nijemci imaju tehnologiju, imaju i ljude, pa, ako hoćete, mogu ih i platiti da ne pitaju za cijenu, međutim, ako izgradite zgradu, a nema tko kupovati stanove, onda ste u problemima. Jer cijene su dugo bile prenapuhane, sad se snižavaju, ali nešto se čudno dogodilo jer ljudi više nemaju toliku potrebu kupovati ili ne žele, a nekretninske tvrtke propadaju. U skupini velikih u prošloj godini nekretninske tvrtke činile su četvrtinu od 202 stečaja. Međutim, to ni za nas nije dobro. Ako jedna Njemačka padne, a velika recesija je počela upravo zbog nekretnina, onda zamislite u kakvoj će situaciji biti BiH jer je dijaspora najveći investitor ovdje, a najviše se kupuju upravo nekretnine – ističe sugovornik. Pitamo ga bi li se vratio u Njemačku ako se zemlja ipak izvuče iz ove krize.
– Da se ne osiguram na dvije ili tri godine, ne bih išao van. U ozbiljnijim sam godinama pa mi se ne da pogađati poslove od nekoliko dana, pa nakon toga sjediti u stanu i čekati neki novi projekt. Trenutačno je situacija takva da mi nitko ne može jamčiti da ću imati posla nekoliko godina unaprijed, a prije je tako bilo. Stoga, držim se ovog što sada imam – ističe sugovornik.
Tvrtke u stečaju
Nekretninski sektor, vrijedan 730 milijardi eura, čini gotovo petinu bruto domaćeg proizvoda, više od slavnog automobilskog sektora, ističe industrijska udruga ZIA. Njegov višegodišnji procvat zaustavila je 2022. Europska središnja banka ubrzanim podizanjem kamatnih stopa, koje je trebalo ublažiti inflaciju koju je prouzročila pandemija. Sektor je podizanje kamatnih stopa dočekao nespreman, građevinski su projekti zaustavljeni, radnici su ostali bez posla, brojne su tvrtke otišle u stečaj. Usporavanje gradnje – i posebno nestašica novih stambenih projekata – u posljednje tri godine prelijeva se i na tržište najma. Njemačka će morati hitno iznaći neka rješenja, a svi ostali se nadati da će biti dobra jer kriza u “obećanoj zemlji” znači krizu za cijelu Europu i puno šire, piše Večernji list.
