S druge strane, za Bosnu i Hercegovinu nisu postojali apsolutno nikakve naznake da će usluga biti ubrzo uvedena na nebo iznad naše zemlje.
Ipak, čini se kako je januar 2025. godine donio kakve-takve promjene. Starlink je ažurirao svoju mapu dostupnosti te je za područje Bosne i Hercegovine navedeno kako će usluga biti dostupna od 2025. godine, što na verziji mape od prethodne godine nije bio slučaj.
Tim povodom, obratili smo se i Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) te smo provjerili da li su ostvareni određeni kontakti između Starlinka i ove agencije zadužene za uvođenje ovakvog tipa usluge.
“Satelitski operator Starlink je u ranijim informativnim razgovorima vođenim sa predstavnicima Regulatorne agencije za komunikacije (Agencija) iskazao interes za ulazak na tržište Bosne i Hercegovine i nuđenje javnih usluga pristupa Internetu krajnjim korisnicima u Bosni i Hercegovini. Operator je tada upućen da ishoduje potrebne dozvole kod Agencije. Do sada, Starlink nije dostavio zahtjev za izdavanje takvih dozvola”, rekli su za Klix.ba iz Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine.
Kako funkcionira Starlink?
Većina satelitskih internet usluga koje dolazi od pojedinačnih geostacionarnih satelita koji kruže oko planete na 35.786 kilometara udaljenosti.
Kao rezultat toga, vrijeme povratnog prijenosa podataka između korisnika i satelita, također poznato kao latencija, je veliko, što čini gotovo nemogućim podršku za streaming, online igre, videopozive ili druge aktivnosti visoke brzine prijenosa podataka.
Gdje se nalaze Starlink sateliti u odnosu na druge satelite (Foto: Starlink)
“Starlink je sazviježđe od nekoliko satelita koji kruže oko planete mnogo bliže Zemlji, na 550 kilometara i pokrivaju čitav svijet. Budući da su Starlink sateliti u niskoj orbiti, latencija je znatno manja, oko 25 ms u odnosu na 600+ ms”, naveli su iz Starlinka.
Kada je riječ o opremi za korisnike usluge, Starlink koristi nekoliko uređaja, koji uključuju kablove, ruter, tzv. bazu te antenu koja predstavlja zapravo i ključnu komponentu za Starlink.
“Ovaj kompaktni, napredni komad tehnologije igra ključnu ulogu u uspostavljanju direktne veze sa Starlinkovim sazviježđem satelita niske Zemljine orbite (LEO). Korisnici obično imaju mogućnost brzine preuzimanja u rasponu od 50 do 150 Mbps i brzine prijenosa od 10 do 20 Mbps, s kašnjenjem između 20 i 40 ms. Ove metrike performansi mogu varirati ovisno o lokaciji, mrežnom prometu i faktorima okoline”, naveli su.
Ukoliko govorimo o samoj cijeni Starlink interneta, ona varira ovisno o tome da li je paket namijenjen za domaćinstva ili kompanije.
Ukoliko ćemo kao parametar uzeti Kosovo kao posljednju državu u regiji koja je dobila Starlink uslugu, cijena usluge na mjesečnom ovom području određena je na 60 eura, a kupovina opreme za uslugu procijenjena je na 360 eura. Oprema ostaje trajno u vlasništvu korisnika.
Prvi mjesec usluge se naplaćuje po aktivaciji ili 30 dana nakon isporuke.
U drugim državama regije, brzina interneta je sljedeća:
- Albanija (Download od 214 Mbps do 329 Mbps; Upload 24 Mbps – 41 Mbps)
- Sjeverna Makedonija (Download 225 Mbps – 333 Mbps; Upload 23 Mbps – 53 Mbps)
- Hrvatska (Download 173 Mbps – 305 Mbps; Upload 20 Mbps – 36 Mbps)
Dolazak Muskovog Starlinka u Bosnu i Hercegovinu svakako bi značio jačanje imidža same države, ali ono što je i mnogo važnije, ponudio bi i alternativu opcijama interneta koje su trenutno dostupne na tržištu Bosne i Hercegovine.
