Australija je postala prva zemlja na svijetu koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Deset najvećih platformi dužno je onemogućiti im pristup ili riskiraju kazne od 28 milijuna 300 tisuća eura.
Čak pola milijuna mlađih od 16 godina ima račune samo na Instagramu i Facebooku. I dok vlada tvrdi da je cilj zaštititi mlade od štetnog sadržaja, kritičari upozoravaju na rizik od izolacije i guranja djece u neregulirane dijelove interneta.
Gotovo je s beskrajnim ‘skrolanjem’ na društvenim mrežama za Lunu iz Sydneya, koja ima više računa na različitim platformama i priznaje da ju je zabrana šokirala.
– Imam osjećaj da nedostaje povjerenja. Mislim da bi o društvenim mrežama trebali odlučivati roditelji – oni bi trebali dopustiti svojoj djeci da imaju pristup ili im to zabraniti. Ne mislim da bi se time trebala baviti vlada, smatra 15-godišnja Luna Dizon.
Australska vlada opravdava zabranu pozivajući se na istraživanja o rastu anksioznosti i depresije kod mladih, porastu poremećaja prehrane, problemima sa spavanjem i negativnom utjecaju algoritama na samopoštovanje. Posebno upozorava na štetan utjecaj sadržaja na djevojčice.
– Nikada nisam bio ponosniji što sam premijer Australije. Ovaj nas je potez učinio svjetskim predvodnikom. Australija pokazuje da je dosta. Svijet gleda – i slijedi. Ali Australija predvodi, poručio je australski premijer Anthony Albanese.
Zabrana je donesena četiri godine nakon curenja internih Metinih dokumenata, koji su otkrili da je tvrtka znala za negativan učinak svojih proizvoda na način na koji tinejdžeri doživljavaju svoj izgled te na učestalost suicidalnih misli, a istodobno je javno negirala takvu povezanost.
– Australija je možda daleko, ali sada je ipak ispred kada je riječ o internetskoj sigurnosti. Deseti prosinca pamtit će se kao trenutak koji je potaknuo pokret, izjavila je Anika Wells, australska ministrica komunikacija.
Odluku Australije mogle bi pratiti i druge zemlje – od Danske do Malezije i pojedinih američkih saveznih država, koje razmatraju slične mjere zbog sve veće zabrinutosti za mentalno zdravlje i sigurnost djece.
– Definitivno vidim lošu stranu društvenih mreža. Ali mislim da nije odgovornost mladih brinuti se o tome da na internetu nema loših sadržaja nego vlade i onih koji stvaraju takav sadržaj, tvrdi Chloe Courage Fjelstrup-Matthisen iz Kopenhagena.
– U stvarnom svijetu imamo zaštitare koji provjeravaju dob mladih na ulazu u klubove. U digitalnom svijetu nemamo takve zaštitare, a itekako ih trebamo, tvrdi Carline Stage, danska ministrica za digitalna pitanja.
Tehnološke kompanije osuđuju zakon kao pretjerano restriktivan. Upozoravaju da provjera dobi može biti invazivna i tehnički zahtjevna te da bi zabrana mogla gurnuti djecu na neregulirane, još opasnije platforme.
Vlada, pak, naglašava da će se popis prilagoditi pojavi novih aplikacija jer, kako kažu, mladi uvijek pronađu alternativu.
