Političko nadmetanje Zdenka Lučića i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića posljednjih je dana dobilo i svoju epizodu pred Središnjim izbornim povjerenstvom (SIP) BiH, koje se oko slučaja pokazalo podijeljenim.
Prijedlog kazne od 4.500 KM izazvao podjelu u SIP-u
Na 42. žurnoj sjednici SIP-a našao se prijedlog da se Lučić novčano kazni s 4.500 KM zbog objave na Facebooku u kojoj je kritički pisao o Čoviću. Prijedlog nije prošao jednoglasno članovi povjerenstva Vanja Bjelica-Prutina i Suad Arnautović suprotstavili su se kažnjavanju, ocijenivši da sporna objava ne predstavlja izbornu kampanju, već političku kritiku, te upozorili da bi sankcioniranje takvog sadržaja moglo graničiti s cenzurom i ugrožavanjem slobode izražavanja. Kako se pokazalo da bi glasovanje unutar povjerenstva bilo izjednačeno, konačna odluka o kazni odgođena je za sjednicu na kojoj će SIP zasjedati u punom sastavu.
Na istoj sjednici SIP je obustavio i tri druga postupka pokrenuta protiv Lučića zbog objave o sastanku s vodstvom Čapljinske neovisne stranke, objave o položaju mladih uz koju je podijelio fotografiju člana HDZ-a 1990 Marka Čurčića, te objave o sastanku s općinskim vijećnikom i jednim braniteljem. U sva tri slučaja povjerenstvo je ocijenilo da nije riječ o izbornoj promidžbi.
Ovo nije prvi put da se Lučić našao pred SIP-om odnosno CIK-om tijekom kampanje. Ranije mu je već izrečeno nekoliko novčanih kazni zbog preuranjene izborne kampanje kako zbog objava na društvenim mrežama, tako i zbog gostovanja u medijima, uključujući nastup u emisiji “Plenum” na Federalnoj televiziji. S druge strane, odbačena je prijava protiv njega zbog navodnog govora mržnje.
Lučićeva reakcija: “Udar na slobodu izražavanja”
Sam Lučić oštro je reagirao na tijek sjednice, objavivši status u kojem tvrdi da je trojica članova SIP-a zapravo raspravljala o kažnjavanju slobode govora. Prema njegovim riječima, ta trojica smatraju da se Čović ne smije kritizirati niti da se smiju spominjati navodi o njegovoj biografiji i kriminalu, jer to prema njihovom tumačenju predstavlja “preuranjenu kampanju”.
Lučić je ukazao i na nejednak tretman: dok se, kako navodi, pojedinim dužnosnicima dopušta neometano voditi predizbornu aktivnost pod izgovorom “redovitih sastanaka”, njemu se, tvrdi, doslovno analiziraju padeži i broj izgovorenih riječi kako bi mu se izrekle visoke kazne. Zaključio je da je aktualna odredba o preuranjenoj kampanji u sadašnjem obliku udar na demokraciju, a da je pokušaj dijela SIP-a da onemogući analizu rada izabranih dužnosnika suštinski udar na slobodu izražavanja.
Mjeseci međusobnih optužbi
Trenje između dvojice kandidata traje već duže vrijeme. Lučić je u nizu javnih istupa i statusa na Facebooku otvoreno doveo u pitanje Čovićevu ratnu i poratnu prošlost, pozivajući se na njegovu ulogu u mostarskoj Vazduhoplovnoj industriji “SOKO” početkom devedesetih. Čović je uzvratio optuživši Lučića za šverc, ratno profiterstvo i kriminal, nakon čega je Lučić objavio dokument iz 1991. godine kojim je, kako tvrdi, potkrijepio vlastite navode o Čovićevoj ulozi u tadašnjem rukovodstvu poduzeća.
Lučić je Čoviću uputio i niz konkretnih pitanja — o njegovoj karijeri u SOKO-u, aktivnostima tijekom 1991. i 1992. godine, poslovanju tvrtki Aluminij i Eronet, Elektroprivredi HZ HB, solarnim projektima povezanim s obitelji te obiteljskim zapošljavanjima unutar stranačkih struktura. U jednom od statusa poručio je da se Čović na ta pitanja brani šutnjom, dodajući da će, ako sam ne odgovori, to učiniti nadležne institucije.
Čović s druge strane odbija ulaziti u izravnu komunikaciju s Lučićem. Prema snimci njegova obraćanja Hrvatskom narodnom saboru, poručio je okupljenima da s Lučićem više neće komunicirati, sugerirajući pritom da drugi mogu odgovoriti na postavljena pitanja ako to žele.








