Nekoliko dana nakon usvajanja izvješća Europske komisije o napretku BiH u Europskome parlamentu, pokušalo se na posve različit način protumačiti ključne poruke oko izbornih reformi, što je dovelo i do krajnje obmanjivačkih tumačenja kakva je iznio član Predsjedništva BiH Željko Komšić. On je pak pozdravio nedavno usvajanje izvješća o Bosni i Hercegovini u Europskom parlamentu, ističući da taj dokument predstavlja veoma preciznu sliku stanja u zemlji. – Posebno je važan dio koji govori o ustavnoj i izbornoj reformi, u kojem se konstatira žaljenje Europskog parlamenta što naši domaći politički akteri još uvijek nisu donijeli potrebne promjene Ustava i Izbornog zakona kako bi ih uskladili s Europskom konvencijom o ljudskim pravima – rekao je Komšić. Naglasio je da se time još jednom potvrđuje ono na što je više puta ukazivano – da “BiH sa sadašnjim ustavnim uređenjem ne može postati članica EU-a”.
Manipulativno tumačenje
– Značajno je također da se od BiH zahtijeva takva ustavna reforma koja će biti inkluzivna, koja mora uključiti sve potrebne europske standarde, što je suprotno od stavova koje često čujemo iz susjedne Hrvatske. Posebno je istaknuto, što je veoma važno, da ustavna reforma iz koje treba proisteći i reforma Izbornog zakona BiH ne smije produbljivati niti cementirati etničke podjele, već, naprotiv, treba se odmaknuti od njih kroz sustav jednakosti svih građana u BiH – dodao je Komšić. Međutim, iako se nije jasno referirao, očito je na ovakva tumačenja reagirao ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, koji smatra kako izvješće Europske komisije nikako ne osporava koncept legitimnog predstavljanja, već upravo potvrđuje potrebu za njegovim usklađivanjem s europskim standardima i odlukama domaćih i međunarodnih sudova. – Ne bih se složio s pojedinim tvrdnjama da europsko izvješće o napretku BiH osporava legitimno predstavljanje. Upravo suprotno: u točki 20. traži se usklađivanje Ustava i Izbornog zakona s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.
Odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju još uvijek nisu provedene. U točki 4. izvješća jasno stoji da EU put BiH mora ići bez diskriminacije građana i konstitutivnih naroda – poručio je Bunoza. Europski parlament je, za razliku od Komšićeva tumačenja, usvojio niz važnih amandmana eurozastupnice Željane Zovko, kojima se izričito poziva na ustavnu i izbornu reformu kako bi se osigurala jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnoga naroda, ali i zaštita prava manjina i svih građana. Dokument koji su poduprli zastupnici Europskog parlamenta značajno je izmijenjen tijekom rada Vanjskopolitičkog odbora početkom lipnja, kada su prihvaćeni ključni amandmani koje je predložila Zovko. Jedan od najvažnijih dijelova izvješća odnosi se upravo na reformske procese koji bi trebali omogućiti potpunu političku ravnopravnost, uz naglašavanje nužnosti ispunjavanja kriterija, među kojima se ističe jednakost svih konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate. Europski parlament ponovio je snažnu podršku europskom putu BiH, ističući kako se proces proširenja mora temeljiti na zaslugama, uz puno poštivanje kriterija koji uključuju jedinstvo, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost te jednakost građana.
Konstitutivni narodi
Jedan od najvažnijih amandmana u dokumentu odnosi se upravo na potrebu za sveobuhvatnom ustavnom i izbornom reformom. Prema amandmanima europarlamentarke Željane Zovko, Bosna i Hercegovina mora provesti ključne izmjene koje će omogućiti jednakopravnost svih građana i naroda, a osobito Hrvata kao konstitutivnog naroda. Reformama bi se trebao uspostaviti politički sustav koji neće favorizirati ni jedan narod nauštrb drugoga, uz poseban naglasak na nužnost usklađivanja Izbornog zakona s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i presudama Ustavnog suda BiH. Izvješće podsjeća kako je nužna temeljita reforma političkog sustava kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu. Politički akteri u BiH pozvani su provesti nužne ustavne izmjene koje će omogućiti ravnotežu u političkom predstavljanju svih naroda, bez obzira na etničku, vjersku ili drugu pripadnost. Dok BiH čeka prve korake s EU-om, jasno je kako će upravo pitanje ustavne i izborne reforme ostati jedno od najsloženijih i najosjetljivijih pitanja na europskom putu.
Discussion about this post