Burze u drastičnom padu nakon objave carina SAD-a

Indeksi na azijskim burzama doživjeli su veliki pad nakon početka prvog radnog dana ovog tjedna, a mnogi se pitaju hoće lii budućnost biti gorka nakon Trumpove odluke o carinama.

Glavni burzovni indeksi, od Šangaja do Tokija pa sve do Sidneyja i Hong Konga, čim su se otvorili doživjeli su isti scenarij – velike minuse.
“To je krvoproliće”, rekao je jedan od analitičara za BBC.

Kao regija koja proizvodi toliko robe koja se prodaje širom svijeta, azijske zemlje i teritorije su direktno pogođene carinama.

Oni su također posebno osjetljivi na utjecaj straha da bi globalni trgovinski rat mogao izazvati usporavanje ili čak recesiju u najvećoj svjetskoj ekonomiji.

Japanski indeks Nikkei 225 pao je šest posto, ASX 200 u Australiji četiri posto niži, a Kospi u Južnoj Koreji 4,7 posto niži.

Shanghai Composite je pao za više od šest posto, dok su Hang Seng i Taiwan Weighted Index pali za oko 10 posto.

“Carine se tiču i očekivanja vezanih za inflaciju i recesiju. Azija snosi najveći teret povećanja američkih carina. Iako bi moglo biti prostora za pregovore, novi režim viših carina je tu da ostane”, navode analitičari.

Goldman Sachs sada predviđa da postoji šansa od 45 posto da će SAD pasti u recesiju u narednih 12 mjeseci na 45 posto – u odnosu na prethodnu procjenu od 35 posto, a gigant investicionog bankarstva snizio je i prognozu ekonomskog rasta zemlje.

Zemlje od Vijetnama do Bangladeša postale su veoma zavisne od SAD kao izvoznog tržišta. Bangladeš izveze 8,4 milijarde dolara odjevnih predmeta godišnje u SAD, prema trgovačkom tijelu Bangladeškog udruženja proizvođača i izvoznika odjeće.

“Azija će vjerovatno osjetiti nesrazmjeran teret ovih previranja jer Azija šalje više izvoza u SAD nego na druga tržišta”, rekao je Frank Lavin, bivši podsekretar za međunarodnu trgovinu u američkom Ministarstvu trgovine.

Globalna tržišta dionica izgubila su trilione u vrijednosti otkako je Trump najavio uvođenje novih carina na robu iz svake zemlje, a proizvodi iz desetina zemalja, uključujući ključne trgovinske partnere kao što su Kina, Evropska unija i Vijetnam, suočavaju se s daleko višim stopama.